Page 38 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL

efekata medicinskih procedura. Nekada se liječenje svodi dovesti do egzacerbacije hronične infekcije u akutnu formu
na sprečavanje daljih komplikacija bez mogućnosti izlječe- i čak sistemsku infekciju. Oko 25% pacijenata sa dijabete-
nja. Stoga je hirurško liječenje veliki izazov, jer svaki uspjeh som mogu, u nekom momentu, razviti ulceraciju na stopalu.
znači smanjenje invaliditeta, očuvanje funkcionalnosti i bolji Rane na stopalu su kolonizovane ili naseljene bakterijama,
kvalitet života. Osim hirurškog liječenja koje uključuje, prije pa se kod 60% njih razvije infekcija. Uzročnici infekcije mogu
svega, lokalni tretman (debridman), od velikog značaja je biti različite bakterije, ali je utvrđeno da je najčešći uzročnik
izbjegavanje opterećenja stopala, dugotrajna antibiotska Staphiloccocus aureus. Najčešće je izolovan u ranama kod
terapija i mjere za poboljšanje cirkulacije, što može smanjiti osteomijelitisa (oko 30%). Pseudomonas aeruginosa javlja se
potrebu za amputacijom i do 50%. kao druga najčešće prisutna bakterija u oko 17% slučajeva.
Ostale, najčešće prisutne bakterije su Enterococcus faecium,
Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Enteroba-
Patogeneza cter spp. Prisustvo najčešćih bakterija u ranama kod DF izra-
žava akronim ESKAPE .
3
Smanjenje irigacije krvlju bitan je doprinoseći faktor u
pojavi promjena na stopalu - najprije se javljaju promjene Infekcija na dijabetesnom stopalu može biti neprepo-
i oštećenja, zatim nastaju rane i na kraju dolazi do gangre- znata, jer često počinje kao ulceracija koja se održava, a da
ne. Drugi činilac je polineuropatija koju odlikuje smanjenje pacijent nema značajnije smetnje zbog polineuropatije. Kada
senzibiliteta i gubitak protektivne uloge bola. Treći činilac je ulceracija traje dvije i više nedjelja potrebno je uraditi radio-
pritisak i trenje koji, u kombinaciji sa prethodnim faktorima, grafiju stopala jer se mogu vidjeti osteolitične promjene, se-
dovodi do promjena na stopalu. Dalji posljedični činilac ne- kvestri, luksacije. Radiografske promjene uz perzistentnu ul-
uroloških promjena je varijanta neuropatskog stopala koje ceraciju upućuju na koštanu i/ili zglobnu infekciju i potreban
odlikuje pojava deformiteta i resorpcije kostiju stopala, koji je hirurški debridman. Hronične rane kod DF mogu u krat-
pritom nisu praćene bolom. Ovi činioci djeluju nezavisno ili kom periodu poprimiti znake akutne infekcije sa znacima ce-
češće udruženo i pri uobičajenoj aktivnosti (hod, pritisak, lulitisa ili flegmone, zahvatajući proksimalnije dijelove noge.
trenje) i dovode do promjena različitog intenziteta na sto-
palima. Dijabetična ulceracija na stopalu je uglavnom uzrokovana
kombinacijom više spoljašnjih i unutrašnjih faktora. Spoljaš-
Period vremena u kome se mogu javiti promjene može nji faktori uključuju, prije svega, one mehaničke, kao što su
biti kraći ili duži i vrlo je varijabilan. Infekcija je još jedan či- pritisak, trenje, povreda sa ranom i dr. Od unutrašnjih čini-
nilac koji prati promjene na stopalu, a posebno pojavu rana. laca, najčešće je prisutan tzv. intrinzični mehanički pritisak
Dijabetesno stopalo odlikuju promjene cirkulacije, senzibi- struktura na kožu, a takođe i periferna neuropatija, vasku-
liteta, trofike na koži, noktima, zglobovima i anatomskim larna insuficijencija, oštećenje protoka magistralnih krvnih
odnosima. Odmakle promjene su poseban rizik za nastanak sudova i/ili završnih kapilara, mikrocirkulacije i oslabljen
infekcije, što dalje vodi propadanju tkiva, širenju infekcije, imuni odgovor domaćina. Neuropatija se javlja u dva mo-
pojavi gangrene i septičnih stanja . Komplikacije se u veli- daliteta: kao periferna neuropatija, koja se karakteriše osla-
4, 5
kom broju završavaju amputacijama dijelova prstiju, cijelih bljenim senzibilitetom i kao tzv. neuropatski zglobovi (Char-
prstiju, dijelova stopala ili potkoljenim i natkoljenim ampu- cot arthropathia), koja se karakteriše spuštanjem svodova
tacijama noge. U razvijenim zemljama najveći broj amputa- stopala, osteolizom kostiju središnjeg dijela stopala, poja-
cija se uradi zbog dijabetesa. Ovome doprinose duži životni vom većih deformiteta stopala, a da pri tim promjenama
vijek i bolji uslovi medicinske njege . nema bolova. Sreću se različiti stepeni osteolize i različite fo-
6-9
rme deformiteta. Osteoliza različitog stepena je tipična u ta-
rzometatarzalnom dijelu. Deformitet se može prezentovati
Komplikacije spuštenim uzdužnim svodom stopala uz sačuvanu vertika-

Ulceracije stopala, infekcije i Šarkotova (Charcot) neuro- lnu osovinu stopala ili sa ekstremnim valgusom stopala 10, 13 .
patska osteoartropatija su tri ozbiljne komplikacije dijabete-
snog stopala. Gangrena, kao jedna od najtežih komplikacija
dijabetesa i dijabetesnog stopala, završava se amputacijom Klinička slika
kod približno 20% pacijenata sa ranama na stopalu. Poslije Klinička slika kod dijabetesnog stopala ima širok dijapa-
urađene amputacije, 70% pacijenata živi 2 - 5 godina 10-13 . zon ispoljavanja u zavisnosti od ekstenzivnosti, potrebe za

Poseban problem predstavlja infekcija kod dijabetesnog neodložnim liječenjem, trajanja liječenja i potencijala za ra-
5
stopala. Može biti inicijalni klinički znak ne samo DF, već i zvoj gangrene na dijelu prsta ili zahvatanja cijelog stopala .
dijabetesa. Takođe, može se pojaviti kao dodatna kompli- Najčešće početne promjene, kao što su suva koža, oslabljen
kacija bilo koje promjene kod DF. Infekcija kod DF se može senzibilitet, zadebljanja kože, ograničeni pokreti prstiju,
razviti kao akutna, naglo, u kraćem periodu, tokom par kontrakture, deformiteti, ostaju neprimijećene. Progresija
dana ili kao hronična, koja traje bez značajnijih kliničkih promjena može da traje dugo, nekada i godinama. Pacijenti
manifestacija. Kao takva može biti neprepoznata kao infek- početne promjene i ne prepoznaju kao problem sa kojim je
cija rane i otežavati srastanje rane ili, u nekom momentu, potrebno da se suoče i preveniraju veće promjene.

36 DOI: 10.5937/Galmed2308035V