Page 22 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL

adekvatna za septički šok izazvan Gram-negativnim bakte- ispitivan uticaj uključivanja aminoglikozida u inicijalnu empi-
rijama . Primjeri nekontroverzne kombinovane terapije, rijsku antibiotsku terapiju za Gram-negativne sistemske in-
41
kojom se proširuje spektar dejstva, su liječenje tuberkuloze fekcije kod hematoloških pacijenata sa neutropenijom . Što
45
i HIV-a. Primjer kombinovane terapije o kojoj se raspravlja se tiče ishoda ovakve terapije, vidi se da postoji poboljšanje
je liječenje vanbolničkih pneumonija i to u smislu toga da nakon 7 dana, ali ishod nakon 30 dana nije bio poboljšan,
li treba primijeniti antibiotike za pokrivanje atipičnih pne- iako postoji trend smanjenja mortaliteta nakon 30 dana, sa
umonija. Istraživači koji su sproveli DIANA studiju vezanu uključivanjem aminoglikozida u terapiju. Takođe, primjena
za antimikrobnu deeskalaciju (Adverse Drug Event, ADE) kod aminoglikozida nije bila značajno povezana sa oštećenjem
kritično oboljelih pacijenata, pokazali su da se u stvarnom funkcije bubrega. Primjena jedne doze gentamicina na pri-
životu rijetko primjenjuje ADE kod kritično oboljelih inficira- jemu pacijenata u bolnicu zajedno sa β-laktamskim antibio-
nih pacijenata . U ovom istraživanju posebno je analizirana tikom u terapiji vanbolničke sistemske infekcije sa sepsom
42
subpopulacija od 1.454 kritično oboljela pacijenta koji su u retrospektivnoj studiji , pokazuje dodatni kvalitet zbog
46
empirijski liječeni antibioticima u 28 zemalja; u ovoj subpo- nižeg mortaliteta, a bez akutnog oštećenja bubrega. Zbog
pulaciji, 22% pacijenata je bilo u septičkom šoku. Ispostavilo toga su autori ove studije zaključili da ovakav princip primje-
se da je 58% pacijenata liječeno monoterapijom, dok je 42% ne dva antibiotika može biti dobar izbor u terapiji vanbolnič-
liječeno kombinovanom terapijom. Kod oko 50% pacijenata ke sepse, umjesto da se odmah primjenjuju antibiotici širo-
liječenih kombinovanom antibiotskom terapijom, primije- kog spektra. Sve dok jedan empirijski primijenjen antibiotik
njeno je duplo pokrivanje (ili proširen spektar) Gram-pozitiv- djeluje na uzročnika infekcije, pod uslovom da je dat u pravo
nih bakterija; oko 30% je liječeno kombinovanom terapijom vrijeme i u pravoj dozi, dodatna primjena antibiotika neće
usmjerenom na Gram-negativne prouzrokovače; oko 25% dati bolji rezultat. Kod nekih infekcija koje se teško liječe, ili
je primalo kombinovanu antibiotsku terapiju sa proširenim zbog patogena ili zbog fokusa infekcije (npr. nekrotizirajuća
spektrom za atipične patogene, a oko 3% je primalo kombi- infekcija mekih tkiva), kombinovana terapija bi mogla biti
novanu antibiotsku terapiju usmjerenu na anaerobe. od koristi zbog sinergističkog efekta. Kratkotrajna primjena
aminoglikozida u sepsi je još uvijek kontroverzna.
Posljednje preporuke iz Vodiča za terapiju sepse iz 2021.
godine, navode da je za liječenje Gram-negativne sepse Rano postavljanje dijagnoze sepse je još uvijek teško,
potrebno primijeniti dva antibiotika u kombinaciji protiv skupo (u SAD se potroši godišnje 27 milijardi dolara) i zbog
Gram-negativnih multirezistentnih patogena, a da se izbje- toga povezano sa visokim mortalitetom . Stoga je, na ključ-
47
gava kombinovana primjena dva antibiotika kada su u pi- na pitanja kao što su, da li pacijent ima infekciju ili inflama-
tanju infekcije patogenima za koje se pretpostavlja da nisu ciju i da li ga treba liječiti antibioticima, još uvijek teško dati
MDR . Ovo je slaba preporuka, sa vrlo niskim kvalitetom do- odgovor. Neki biomarkeri mogu da pomognu u postavljanju
43
kaza. Sjövall i saradnici su publikovali meta-analizu o empi- dijagnoze. Empirijska primjena antibiotika je neophodna, ali
rijskoj monoterapiji u odnosu na kombinovanu terapiju kod bi se adekvatnost terapije mogla povećati uz poboljšanje
odraslih kritično oboljelih pacijenata sa teškom sepsom, u detekcije i identifikacije. Praćenje potrošnje antibiotika je
koju su uključili 10 studija sa 2.276 pacijenata . Pokazano zbog toga klinički značajno i farmakoekonomski isplativo.
44
je da nema razlike u mortalitetu ili drugim važnim ishodima
za pacijente između empirijske mono i kombinovane antibi-
otske terapije. Kvalitet podataka u analiziranim studijama je
bio nizak, takođe nije bilo snažnih dokaza ni za korist ni za
štetu od kombinovane terapije. U AMINOLACTAM studiji je

Zaključak

Svjetska Zdravstvena Organizacija (World Health Organization, WHO) smatra stalni porast broja
bakterija koje su rezistentne na antibiotike „tihom pandemijom”. Situacija se pogoršava time što
nema mnogo novih antibiotika u posljednjih nekoliko dekada. U izvještaju SZO o antimikrobnoj
rezistenciji navodi se da bi moglo da bude oko 10 miliona smrtnih ishoda do 2050. godine zbog
AMR, ako se ovakav trend nastavi, što je više nego projekcija smrtnih ishoda od malignih bolesti.
Čak i danas se ne mogu sve infekcije adekvatno liječiti, a pacijenti su i dalje pod rizikom čak i kada
se izvode rutinske intervencije. Hitno je potrebno uvođenje novih antibiotika kako bi se spriječila

rezistencija bakterija kojoj doprinosi neadekvatna i/ili prekomjerna primjena antibiotika, a to
predstavlja veliki globalni zdravstveni problem.

20 DOI: 10.5937/Galmed2305014S