Page 69 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 69

ne mora joj prethoditi erythema migrans . Dva entiteta koja   veoma visoku senzitivnost, tj. minimalizuje šansu za lažno
                                            12
            su od posebnog značaja, a mogu se javiti u ovoj fazi bolesti   negativan  rezultat.  U  ovom  kontekstu  se  najčešće  koristi
            su lajm karditis i rana neuroborelioza.             ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent Assay) . Prisustvo IgM
                                                                                                  12
                                                                antitijela je relevantno samo unutar prvih mjesec dana od
               Lajm  karditis  predstavlja  pankarditis  u  sklopu  lajmske   uboda krpelja . Razlog je intrinzički niska specifičnost ovih
                                                                           14
            bolesti  i  najčešće  se  manifestuje  varijabilnim  stepenima   antitijela koja vodi velikom broju lažno pozitivnih rezultata,
            atrioventrikularnog bloka (zahvatanje sprovodnog sistema   te se IgM razmatraju kao dokaz lajmske bolesti samo ako je
            srca), mada se mogu javiti i simptomatski perikarditis i/ili   još uvijek rano da bi bila sintetisana IgG antitijela, ili je pa-
            miokarditis. Lajm karditis je u rijetkim prilikama vremenski   cijent ranije bio inficiran B. burgdorferi, a sada se sumnja na
            (kauzalnost je upitna) povezan sa smrtnim ishodima, te je u   skorašnju reinfekciju 14, 15 . U svakom drugom kontekstu, titar
            tom konteksu jedna od najozbiljnijih manifestacija lajmske   IgM antitijela se ne smatra dijagnostički značajnim. Drugi
            bolesti.                                            stepen testiranja je primjena tzv. potvrdnog testa što je u

               Neuroborelioza je naziv za neuropatološke entitete iza-  Srbiji Western blot test kojim se detektuju antitijela na ra-
            zvane infekcijom B. burgdorferi. U ranoj fazi mogu se javiti   zličite antigene B. burgdorferi. Test je visoko specifičan i ima
            meningitis, mononeuritis multiplex, kranijalni neuritis i bolni   za ideju da odbaci sve pacijente sa lažno pozitivnim skrinig
            radikulitis, a najčešće se javlja tzv. Banvortov sindrom (trijas   testom 12, 14, 15 .
            kranijalnog  neuritisa,  bolnog  radikulitisa  i  meningitisa) .   Reverse blotting, tj. primjena Western blot testa, prije ili
                                                          12
            Relativno često se viđa i bilateralna paraliza VII kranijalnog   simultano sa ELISA testom nije ispitivana metodologija i ne
            živca po perifernom tipu . Lajmska bolest je relativno česta,   savjetuje se u praksi . Tesitiranje krpelja na B. burgdorferi
                                12
                                                                                16
            a Belova paraliza relativno rijetka kod djece, te periferna pa-  infekciju  je  nestandardizovana  metoda  koja  nema  mjesta
            raliza VII kranijalnog živca kod djece mora u kliničaru pobu-  u  procesu  donošenja  diferencijalno-dijagnostičkih  i  tera-
            diti sumnju na lajmsku bolest.                      pijskih odluka. Još jedan razlog za ovaj stav je činjenica da

               Kasna lajmska bolest se dijagnostikuje mjesecima ili go-  krpelj može biti nezaražen, ali da je pacijenta istovremeno
            dinama nakon uboda krpelja. Dominiraju kožne, reumato-  ubola nimfa koja je zaražena, a koju pacijent nije primijetio,
            loške i neurološke forme bolesti. Praktično patognomonič-  te samim tim ista nije ni poslata na analizu. S druge strane,
            na kožna manifestacija lajmske bolesti je tzv. acrodermatitis   prisustvo B. burgdorferi u krpelju nije garancija da je paci-
            chronica atrophicans. Radi se o posljedici hronične infekcije   jent zaražen (npr. kada je krpelj kratko parazitirao na paci-
                                                                    17
            kože gdje se mogu vidjeti atrofija, modra diskoloracija ek-  jentu) . Imidžing je krajnje nespecifičan za lajmsku bolest,
            stenzornih površina distalnih ekstremiteta i testasti otoci na   te nije od mnogo koristi osim kao dokaz prisustva miokar-
            nadlanicama i dorzumima stopala . Mogu se javiti i promje-  ditisa.
                                       13
            ne koje su slične morfei (ponekad prethodi inflamacija bez   Terapija
            skleroze) zbog kojih se još uvijek vodi diskusija na temu B.
            burgdorferi kao uzročnika nekih formi morfee . Relativno je   Lajmska bolest se uvijek liječi antibioticima zbog poten-
                                                13
            čest i mono- ili oligoartritis sa afekcijom perifernog skele-  cijala da se prezentuje kao oligosimptomatska hronična in-
            ta . Konačno, infekcije nekim evropskim B. burgdorferi (isk-  fekcija, a da ipak proizvede ozbiljna i trajnija oštećenja vital-
              12
            ljučujući B. burgdorferi sensu stricto) mogu, kod malog broja   nih organa. Za liječenje lokalizovane bolesti primjenjuju se
            pacijenata,  dovesti  do  hroničnog  progresivnog  encefalo-  peroralni doksiciklin, cefuroksim, amoksicilin ili azitromicin.
            mijelitisa  koji  se  manifestuje  progresivnom  paraparezom/  Najviše je ispitivan doksiciklin i sada je jasno da se lijek daje
            paraplegijom i kognitivnom deterioracijom. Povremeno se   u dozi od 2 puta po 100 mg per os 10 dana. Ranije su savje-
            viđa i hronični aksonski poliradikuloneuritis.      tovane i kure od po 14 do 21 dan, ali su studije pokazale da
                                                                je to nepotrebno. Mogu se davati i standardne doze cefu-
               Dijagnoza                                        roksima ili amoksicilina 14 dana ili azitromicin 7 dana kao
                                                                                     15
               Dijagnoza lajmske bolesti se postavlja na različite načine   alternativni terapijski izbor .
            zavisno od faze bolesti. Rana lokalizovana lajmska bolest je   Terapija  je  uglavnom  efikasna,  mada  postoje  neke  in-
            klinička dijagnoza. Serologija je nedovoljno senzitivna u ovoj   dicije (iz ogleda na životinjama) da je B. burgdorferi sklona
            fazi bolesti, te se serološko testiranje ne preporučuje. Sama   perzistiranju nakon izlaganja efikasnim antibioticima. Ovo
            bakterija se nekada može kultivisati iz uzorka patološki iz-  bi moglo značiti da postoji rizik od relapsa nakon uspješne
            mjenjene kože ili se, pak, DNK B. burgdorferi može dokazati   terapije, ali tako nešto do sada nikada nije decidno dokaza-
            u bioptiranom tkivu, ali su obje metode nedovoljno senzitiv-  no in vivo. U najmanju ruku, nije dokazana nikakva pozitiv-
            ne, a zametne i relativno skupe .                   na korelacija između primjena višestrukih kura antibiotika i
                                     12
               Rana diseminovana lajmska bolest i kasna lajmska bo-  iščezavanja perzistentnih simptoma kod pacijenata sa do-
            lest  se  uglavnom  dijagnostikuju  (u  odgovarajućem  klinič-  kazanom lajmskom bolešću, a svakako nije dokazna razlika
            kom i epidemiološkom kontekstu) sekvencijalnom primje-  u relevantnim ishodima liječenja poput kvaliteta života i/ili
                                                                       15
            nom dva testa različitih karakteristika (two tier testing). Prvi   smrtnosti . S druge strane, na žalost, jasno su dokumento-
            test je praktično skrining test koji je koncipiran tako da ima   vani i publikovani prikazi slučajeva kod kojih je neadekvatna



            REVIJALNI RADOVI                                                 Galenika Medical Journal, 2024; 3(11):65-71.  67
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74