Page 68 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 68
Krpelji su prilagođeni hranjenju krvlju, a materije koje su entitet iako je istraživačima bilo jasno da se radi o bolesti
deficitarne u krvi nadoknađuju kompleksnim i specifičnim koja je u kauzalnom odnosu sa ubodom krpelja .
9
metaboličkim procesima . Međutim, kako to nije dovoljno
3
da se snabdiju svim potrebnim materijama, često imaju U Evropi je u dvodecenijskom intervalu prijavljeno nešto
endosimbiotske bakterije kao što Francisella spp. i Coxiella više od 360.000 slučajeva lajmske bolesti. Kako bolest nije
spp . Sam čin hranjenja je olakšan čvrstim vezivanjem za podložna obaveznom prijavljivanju u svim zemljama Evro-
3
domaćina pomoću specifičnog usnog aparata, kao i ubriz- pe, a i dio inficiranih pacijenata nije prepoznat kao obolio
gavanjem koktela od više hiljada proteina koji igra ulogu od lajmske bolesti, pretpostavlja se da je stvarna inciden-
antikoagulanta, antiinflamatorne supstance, analgetika i ca bolesti značajno veća. Situacija u Sjevernoj Americi je još
antihistaminika. Tokom višednevnog hranjenja, tijelo krpe- ozbiljnija i neki autori procjenjuju da 300.000 građana SAD
lja može povećati volumen i više stotina puta, što nekada godišnje oboli od lajmske bolesti.
omogućava ubrzana dioba ćelija. Studije u SAD su pokazale da je potrebno da se zaraže-
Najstariji fosilni ostaci krpelja datiraju još iz doba krede ni krpelj kontinuirano hrani na čovjeku najmanje 36 h da bi
(od prije oko 105 miliona godina). Ovo samo ilustruje ne- postojala šansa da se unese inokulum B. burgdorferi dovo-
10
vjerovatnu prilagodljivost ovih životinja uzevši u obzir da su ljan da izazove lajmsku bolest . Situacija je slična i u Evropi
prvi hominidi hodali Zemljom prije oko 2 miliona godina. mada se pretpostavlja da je ,,prozor” u kome se patogen
11
Međutim, laici se često pitaju šta je svrha postojanja krpelja može prenijeti, kraći . Ergo, najrizičniji su ubodi I. ricinus
uzevši u obzir da su prenosioci bolesti i paraziti. Ima nekoli- koji je parazitirao na čovjeku duže od 36 h ili nepoznato
ko odgovora na ovo pitanje, a prvi je svakako da svrha nije dugo, a imponuje kao da se hranio duže vrijeme na osno-
nešto što je od velikog značaja u evolucionoj biologiji. Dru- vu volumena tijela krpelja. Boravak u području koje je en-
go, krpelji predstavljaju jedan dio biomase, te i izvor hrane demsko za lajmsku bolest tokom odgovarajućeg godišnjeg
za niz organizama - od bakterija do sisara. Treće, iako izvje- doba, na odgovarajućoj nadmorskoj visini i u odgovaraju-
sno nepopularno stanovište, jeste da bolesti koje prenose ćem ekosistemu je conditio sine qua non za oboljevanje od
krpelji pomažu u kontroli populacije životinja na kojima kr- lajmske bolesti.
pelji parazitiraju. Klinička slika
Ekologija krpelja u Srbiji Bolest ima brojne manifestacije, ali su one gupisane u
U Srbiji je do sada detektovano nekoliko vrsta krpelja tri faze iz didaktičkih, patofizioloških i dijagnostičkih razlo-
i to: I. ricinus, I. hexagonus, D. reticulatus, D. marginatus, R. ga: lokalizovana lajmska bolest, diseminovana lajmska bo-
12
sanguineus, H. punctata, H. concinna, H. marginatum. Najve- lest i kasna lajmska bolest . Lokalizovana i diseminovana
ći medicinski značaj, iz razloga koji će postati jasni nakon bolest se nekada zajednički nazivaju ranom lajmskom bole-
diskusije u daljem tekstu, ima obični krpelj (I. ricinus) koji šću. Takođe, nerijetko se viđa preklapanje, tj. koegzistencija
je najvažniji vektor lajmske bolesti u Evropi. Ovaj krpelj patoloških entiteta iz različitih faza bolesti.
prenosi i anaplazmozu, povratnu groznicu, babeziozu i kr- Lokalizovana bolest praktično predstavlja kožnu infek-
peljski encefalitis (Tick-Borne Encephalitis, TBE) i orbivirozu. ciju koja se širi sa mjesta uboda krpelja i naziva se erythe-
Medicinski značajni su i I. hexagonus (lajmska bolest), D. re- ma migrans . Najčešće se javlja 3-30 dana nakon uboda
12
ticularis (TIBOLA, tularemija), H. maginatum (Kongo-krimska zaraženog krpelja i manifestuje se približno kružnom erite-
groznica), H. concinna (infekcija N. mikurensis), R. sanguineus matoznom makulom koja se postepeno širi . Promjena je
12
(mediteranski pjegavac). bezbolna, a nekada može biti pruriginozna i često se javlja
rezolucija u centru odakle potiče opis iz anglo-saksonske
literature - target (prim. aut. target se prevodi kao meta)
Lajmska bolest lezija. Erythema migrans može imati impozantne dimenzije
Uzročnik, vektor, ekologija, epidemiologija i istorijat i nekada ima hemoragičnu komponentu, a najčešće će se
spontano povući unutar mjesec dana ako se ne primjeni
Najčešća vektorska bolest na sjevernoj hemisferi je lajm- adekvatna antibiotska terapija. Nakon primjene adekvatne
ska bolest. Ovu kompleksnu bolest izaziva spiroheta Borre- antibiotske terapije, promjena se brže povlači .
12
lia burgdorferi, a u Srbiji je prenosi I. ricinus i, hipotetički,
I. hexagonus. Uzročnik i bolest su prvi put dovedeni u vezu Diseminovana lajmska bolest ima brojne manifestacije
zahvaljujući naporima američkog mikrobiologa Vilhelma koje oslikavaju sistemsku diseminaciju patogena. Neke od
Burgdorfera. Burgdorfer je bio jedan od naučnika koji su najznačajnijih su: diseminovane lezije nalik na erythema mi-
proučavali epidemiju bolesti koja je podsjećala na juvenilni grans, limfocitom, urtikarija, konjunktivitis, uveitis, migra-
artritis, a koja je 1982. godine pogodila djecu u gradu Lajm torne artralgije i mijalgije, meningitis, encefalitis, bolni ra-
u saveznoj državi Konektikat u SAD. Inače, različite manife- dikulitis, kranijalni neuritis, mononeuritis multiplex, karditis
stacije lajmske bolesti su opisane u Evropi još krajem XIX sa atrioventrikularnim blokom ili bez njega, hepatitis, sple-
i početkom XX vijeka, ali nisu povezane u jedan patološki nomegalija, limfadenopatija, itd. Diseminovana faza počinje
nedjeljama do mjesecima nakon uboda zaraženog krpelja i
66
66 DOI: 10.5937/Galmed2411059K

