Page 76 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 76

ZNAČAJ GLISONSKOG PRISTUPA I

              KONCEPT LENEKOVE KAPSULE U

              ANATOMSKIM RESEKCIJAMA JETRE


              THE IMPORTANCE OF THE GLISSOEAN

              APPROACH AND LAENNEC CAPSULE CONCEPT
              IN ANATOMICAL LIVER RESECTIONS



          Aleksandar Karamarković
                                   1, 2
          Vladica Ćuk                                            Ekstrahepatični pristup Glisonovom pediklu, zasnovan
                     1, 2
          Jovan Juloski                                          na Lenekovoj kapsuli, bi mogao standardizovati
                      1, 2
          Radosav Radulović 2                                    anatomsku resekciju jetre, uključujući i laparoskopsku
          1  Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija  i robotsku resekciju jetre.
          2  Univerzitetski kliničko bolnički centar „Zvezdara“, Beograd, Srbija
                                                                 Ključne riječi: anatomska resekcija jetre, Glisonov
                                                                 pristup, Lenekova kapsula, ekstrafascijalna disekcija
          Korespondencija sa autorom:
             Prof. dr Aleksandar Karamarković
             Klinika za hirurgiju, Kliničko bolnički centar Zvezdara,   Uvod
             Dimitrija Tucovića 161, Beograd, Srbija
                                                                Proširenje opsega indikacija, tehnološki napredak i po-
             alekara@sbb.rs                                  boljšanje  operativne  tehnike  radi  minimiziranja  postope-
                                                             rativne  smrtnosti  i  morbiditeta,  dovelo  je  do  impresivnog
                                                             rasta hepatičnih resekcija . Rizik od hepatične insuficijencije
                                                                                  1
          Sažetak                                            i krvarenja i dalje čine hepatektomije vrlo izazovnim postup-
                                                             cima, iako su savremeni kriterijumi za resektabilnost hepa-
                                                                                  2-6
          Glisonov pristup pediklima u hirurgiji jetre pruža   tičnih neoplazmi prošireni . Dramatične promjene u hirur-
          nova znanja o hirurškoj anatomiji jetre i omogućava   škim tehnikama hepatičnih resekcija obilježile su protekle
                                                                      . Očuvanje parenhime jetre, koliko je god mogu-
                                                             decenije
                                                                    2-10
          unapređenje tehnike hirurgije jetre. Ekstrafascijalna   će, uz minimalan gubitak krvi glavna je karakteristika na-
          disekcija Glisonovog pedikla bez otvaranja jetrenog   pretka hepatalne hirurgije 1-10 . Izolacija Glisonovog pedikla u
          parenhima, koju je predložio Takasaki, predstavlja   anatomskim resekcijama jetre smatra se ključnom u smislu
          efikasnu i bezbjednu tehniku anatomske resekcije   bezbjednosti i onkološke radikalnosti, a cilj je to učiniti bez
          jetre. Ovakav pristup omogućava ranu i laku ishemijsku   velikog narušavanja integriteta parenhima jetre. Čak i da-
          delineaciju odgovarajuće anatomske teritorije jetre   nas, adekvatno razumijevanje anatomije predstavlja glavni
                                                                                             11
          (lijeva/desna jetra, sekcija ili segment) koja treba da   problem u standardizaciji ovog pristupa .
          se resecira uz selektivnu vaskularnu kontrolu priliva.
          Ovakav postupak nije dugotrajan i veoma je koristan   Istorijat preparisanja Glisonovog pedikla
          pri ponovnim resekcijama, a takođe i kod onkoloških
          pacijenata. Prema Sugiokinom predlogu, za tehničku    Godine  1949.  Ichio  Honjo  (Kyoto  University),  a  kasnije
          standardizaciju, važno je prepoznati četiri anatomska   1952. godine J. L. Lortat-Jacob (Paris University) su prvi izveli
          obilježja: Arancijusov plato, umbilikalni plato, cistični   anatomsku desnu hepatektomiju, koristeći takozvanu „kla-
          plato i Glisonov pedikl kaudatnog lobusa (G1c), i šest   sičnu“ (intrafascijalnu-vanhepatičnu) hilarnu disekciju (HD)
                                                             jetrenih arterija, portnih vena i žučnog kanala u hepatoduo-
          kapija definisanih sa ova četiri anatomska obilježja.   denalnom  ligamentu  za  kontrolisanu  hepatektomiju 7,  8,  10 .
          Za izolaciju desnog ekstrahepatičnog Glisonovog    Obimno ožiljavanje zbog prethodnih operacija, rizik od po-
          pedikla, holecistektomija cističnog platoa bi trebalo da   vreda varijetetnih žučnih kanala i krvnih sudova su potenci-
          bude prva procedura, dok za lijevi, Arancijusov plato   jalni nedostaci ovog pristupa 12-15 . Glison i Couinaud primijetili
          ili umbilikalni plato, prvo treba odvojiti od Lenekove   su da su elementi portne trijade obavijeni debelim vezivnim
          kapsule. Dalji, periferni pedikli, mogu se izvući do hilusa   tkivom i okruženi fibroznom ovojnicom (Glisonov pedikl). To
          jetre i bezbjedno preseći.                         je bila osnova za početni predlog Couinaud 1957. godine, da


          74     DOI: 10.5937/Galmed2410074K
   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81