Page 50 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 50

neefikasne  terapije.  Nakon  prolaznog  poboljšanja,  poslije   Neuropatski bol nastaje zbog disfunkcije perifernog ili
          određenog vremena, može ponovo doći do kliničkih mani-  centralnog  nervnog  sistema.  Strukture  koje  učestvuju  u
          festacija LS „subhronični recidivirajući oblik“. Najčešći triger   nastanku  neuropatskog  bola  su  periferni  nervi,  dorzalna
          za pojavu recidiva su neriješeni psihosocijalni problemi, pa   kolumna, talamus i korteks (senzomotorno područje). Bol
          je potrebno sagledati i biopsihosocijalne aspekte problema,   se javlja poslije ne-bolne stimulacije (npr. dodir) i obično se
          kako bi liječenje bilo uspešnije .                 prezentuje kao mravinjanje, peckanje i bockanje .
                                  10
                                                                                                    14
             Hronični bol kod lumbalnog sindroma se razvija poste-  U pojavi neuropatskog bola ulogu ima periferna senziti-
          peno, traje mjesecima, pa i godinama, nejasne je lokalizaci-  zacija, kada zbog dugotrajne stimulacije nociceptora dolazi
          je i ne zavisi od jačine nadražaja, traje duže od 12 nedjelja.   do oslobađanja CGRP, supstance P (Calcitonin Gene-related
          Može, ali ne mora, da predstavlja produžetak faze subakut-  Protein, CGRP) u izmjenjenom intravertebralnom disku. To
          nog bola, već može početi postepeno i potom se održava-  dovodi do pojave spontane aktivnosti u perifernom nervu,
          ti, pa se stoga naziva i sporim bolom. Hronični bol je često   sniženja  praga  nadražljivosti  i  pojačanja  odgovora  na  pri-
          udružen sa komorbiditetima, kao što su depresija, anksio-  mjenjeni stimulus. U oštećenom radiksu nastaje ektopično
          znost  i  poremećaji  sna.  Značajno  umanjuje  kvalitet  života   izbijanje  putem  povećane  aktivnosti  natrijumovih  kanala.
          u smislu smanjene radne sposobnosti i smanjenih životnih   Ovo ektopično izbijanje se dešava spontano što dovodi do
          aktivnosti. Dovodi do različitih socijalnih i ekonomskih po-  paroksizmalne alodinije, koja vremenom može preći u kon-
          sljedica 10, 11 .                                  stantnu alodiniju. Bolni impulsi se potenciraju, i to se na-
                                                             ziva hiperalgezija. Promjene u radiksu indukuju i promjene
             Radikularni  bol  je  u  velikom  broju  slučajeva  izazvan   u ganglionu zadnjeg korijena (GZK), kao i u zadnjem rogu
          hernijacijom diskusa, usljed mehaničke kompresije radiksa   kičmene moždine u smislu prorastanja debelih mehanocep-
          („mehanički radikularni bol“). Najčešće se javlja unilateral-  tivnih vlakana u površne zone zadužene za transmisiju bola.
          no, u jednom ili više dermatoma, i to: L4, L5 i S1. Bol koji se   Kod oštećenja nervnog korijena nastaje i gubitak senzornih
          tom prilikom javlja naziva se išijalgija i obično ima probada-  inputa sa periferije u dorzalni rog kičmene moždine - dife-
          jući i pulsirajući karakter sa propagacijom u nogu 10, 11 . Uko-  rencijacija, što ima za posljedicu kompenzatornu indukciju
          liko je udružen sa radikulopatijom, manifestuje se i smanje-  bolnih signala. Ovo rezultira teškim neuropatskim bolom i
          njem  ili  gubitkom  površinskog  senzibiliteta  u  određenom   može nastati nekada i više godina nakon oštećenja, bez ja-
          dermatomu, hipotrofijom ili atrofijom mišića u odgovaraju-  snog provokativnog događaja .
                                                                                     12
          ćem miotomu, sniženim ili ugašenim refleksima i održanom
          funkcijom  vegetativne  inervacije.  Mnogobrojne  studije  su   Osim periferne senzitizacije, ulogu imaju i centralni me-
          pokazale da radikularni bol ne mora nastati isključivo kao   hanizmi u nastanku neuropatskog bola. Oštećenje radiksa
          posljedica  kompresije  nerva  diskus  hernijom,  već  da  se   kao  dijela  perifernog  nervnog  sistema  može  indukovati  i
          javlja i kod drugih patoloških nalaza na LS dijelu kičmenog   promjene  u  CNS-u,  aktivacijom  N-Metil-D-aspartat  (N-Met-
          stuba,  kao  što  je  npr.  hipertrofija  fasetno  ligamentarnog   hyl-D-Aspartic Acid, NMDA) receptora i lučenja ekscitatornih
          aparata,  koja  nastaje  usljed  izraženih  degenerativnih  pro-  aminokiselina glutamata i supstance P. Javlja se „fenomen
          mjena fasetnih zglobova. Inflamatorni medijatori, kao što   vjetra” (wind up), što znači da se bolni signal u mozgu do-
          su citokini - TNFα (faktor nekroze tumora alfa), fosfolipaza A,   življava mnogo jače nego u normalnim uslovima. Kontrola
          azotni oksid i dr. koji potiču iz samog degenerativno izmje-  „wind up“ fenomena leži u adekvatnom balansu GABA-ergič-
          njenog intravertebralnog diska i fasetnih zglobova, prolaze   kog inhibitornog sistema i glutaminergičkog eksitatornog
          u region gdje nema mehaničke kompresije, nadražuju noci-  sistema.  GABA  (Gamma-Aminobutyric  Acid)  u  normalnom
          ceptore i nastaje tzv. „infamatorni radikularni bol“. TNFα se   stanju  prekida  ekscitatornu  glutaminergičku  aktivnost  i
          ne oslobađa samo iz protrudiranog diska, već i na mjestima   sprečava  ekscesivno  oslobađanje  glutamata  i  supstance
          ruptura  fibroznog  prstena  i  iz  degenerativno  izmjenjenih   P.  Međutim,  u  hroničnom  bolu  ravnoteža  GABA/glutamat
          fasetnih zglobova. Pored toga što ovi medijatori zapaljenja   je poremećena na račun pojačane aktivnosti ekscitatornih
          uzrokuju  bol  i  inflamaciju,  doprinose  i  daljoj  degeneraciji   aminokiselina sa aktivacijom NMDA receptora .
                                                                                                  13
          diska, dovodeći do začaranog kruga (circulus vitiosus) 12, 13 .

             Nociceptivni bol se javlja dok traje štetno dejstvo nok-  Klinička slika u dijagnozi
          se i najčešće je akutan. Nociceptivni put je aferentan, asce-   lumbalnog sindroma
          dentan 3-neuronski sistem, sa descedentnom modulacijom
          od strane korteksa i talamusa.                        Uprkos napretku i razvoju novih dijagnostičkih metoda,
                                                             detaljna anamneza i klinički pregled ostaju zlatni standard
             Mješoviti bol sadrži nociceptivnu i neuropatsku kompo-  u dijagnostici. Njima se, prije svega isključuje ozbiljna pa-
          nentu  bola.  Najčešći  bolni  sindromi  uglavnom  imaju  i  so-  tologija ili prisustvo tz. crvene zastave (red flag). „Red flag“
          matsku i neuropatsku komponentu. Kod lumbalnog bolnog   su anamnestički podaci, simptomi i klinički znaci, koji mogu
          sindroma se mješoviti bol javlja u više od 30% slučajeva, ali   biti upozorenje da se radi o nekom ozbiljnijem patološkom
          mnogobrojne studije ukazuju na to da je i neuropatski bol   uzroku tegoba (prisustvo maligniteta ili težeg zapaljenskog
          u lumbalnom bolnom sindromu zastupljen od 30 do 37% .
                                                       14
                                                             ili destruktivnog procesa na kičmi). To su: pojava bola kod

          48     DOI: 10.5937/Galmed2410059V
   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55