Page 79 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 79

da se kod postmenopauzalnih žena bilježi smanjenje rizika   individualno prilagođena kako uzrastu tako i opštem stanju
            od preloma - suplementacijom vitaminom D do 700-800 IU,   pacijenta.
            na dan. Kod pacijenata sa ozbiljnim nedostatkom vitamina
            D,  suplementacija  vitaminom  D  ide  do  2.000  i  više  IU  na   Takođe, preporučuje se i edukacija o tome kako preve-
                                                                                            34
            dan .                                               nirati padove i posljedične prelome .
               33
               Povećana  upotreba  alkohola  ima  negativan  efekat  na   Važno  je  napomenuti  da  i  fitoestrogeni  predstavljaju
            zdravlje kostiju, jer se povećava rizik od preloma. Način uti-  opciju za prevenciju osteoporoze kod žena. Smatra se da fi-
            caja alkohola na kosti je složen, multifaktorijalno uslovljen i   toestrogeni utiču na zdravlje kostiju. Sojini izoflavoni, funk-
            povećava rizik od padova, nedostatka kalcijuma i hroničnog   cionalno  slični  17-beta-estradiolu,  pokazuju  aktivnost  na
            opreterećenja jetre. Takođe, ne preporučuje se više od 1-2   osteoblaste i osteoklaste preko genomskih i negenomskih
            kafe na dan, jer su neke studije ukazale na pozitivnu poveza-  mehanizama i pokazuju povoljan efekat na gustinu koštane
            nost kofeina i rizika od preloma, najverovatnije zbog sman-  mase i mehaničku izdržljivost kostiju kod postmepauzalnih
            jenog unosa kalcijuma.                              žena, doprinoseći formiranju kostiju dejstvom preko estro-
                                                                genih receptora na površini ćelije .
                                                                                          35
               Pušenje cigareta znatno utiče na zdravlje kostiju. Tačan
            mehanizam djelovanja nije u potpunosti razjašnjen, ali se
            smatra da utiče preko povećanog metabolizma estrogena
            i direktnog djelovanja kadmijuma na metabolizam kostiju.
               Redovna  fizička  aktivnost,  npr.  svakodnevna  šetnja  u
            trajanju od 30 minuta i vježbanje u trajanju od 10-ak minu-
            ta  nekoliko  puta  nedjeljno  doprinose  postojanju  zdravog
            koštanog  sistema.  Istraživanja  ukazuju  da  mišična  snaga
            kod  mlađih  žena  pozitivno  korelira  sa  gustinom  koštane
            mase. Svakako, fizička aktivnost kod starijih treba da bude





            Zaključak

            Postmenopauzalna osteoporoza je tiha ali progresivna bolest koja je veoma rasprostranjena širom
            sveta. Predstavlja hronično stanje koje je asimptomatsko, a njegovo napredovanje je sporo. Brojna
            istraživanja ove problematike jasno su ukazala na etiopatogenetske faktore i mehanizme nastanka

            uz evidentirane faktore rizika.  Postmenopauzalna osteoporoza, bez pravilne i pravovremene
            dijagnoze i liječenja, može izazvati značajan pad kvaliteta života. Potrebno je uložiti napore kako bi
            žene u postmenopauzi bile upoznate sa neophodnim modifikacijama životnog stila već u periodu
            perimenopauze kako bi se spriječio ovaj poremećaj.




            Abstract

            The paper describes menopausal events and their impact on bone health. Physiological events in the menopausal period
            as well as the pathophysiological basis for the occurrence of osteoporosis were considered. Postmenopausal women
            are at high risk for osteoporosis and bone fractures. The genesis of this problem lies in two factors - aging and loss of
            gonadal function, or their combination. Senile osteoporosis is associated with the aging process of the organism, and
            postmenopausal osteoporosis is primarily a consequence of estrogen deficiency. Osteoporosis is the main cause of
            bone fractures in the elderly population. Numerous markers of bone formation and breakdown have been described as
            biochemical markers of osteoporosis. For diagnostic purposes, double X-ray absorptiometry of the hip and spine is used,
            which is the gold standard in the diagnosis of osteoporosis. Alternatively, quantitative ultrasonography can be performed,
            which is a good method, but the measurements are not sufficiently precise as in other imaging techniques. An overview of
            the therapeutic possibilities of measures to prevent osteoporosis in the postmenopausal period is presented.

            Keywords: menopause, bone health, osteoporosis, prevention


            REVIJALNI RADOVI                                                  Galenika Medical Journal, 2024; 3(9):72-78.  77
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84