Page 79 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 79

Slika 1. Tipične elektrokardiografske promjene najčešće podrazu-  na srčanu insuficijenciju (dispneja, ortopneja, uvećana jetra,
            mijevaju difuznu konkavnu ST elevaciju uz depresiju PR segmenta   nabrekle jugularne vene). Važno je istaći da ovakvi bolesnici
            - slika lijevo. Radiografski nalaz perikardnog izliva - slika desno.  auskultatorno nikada nemaju zastojne promjene na plući-
                                                                ma 4, 12 . Ehokardiografski, u procesu razvoja tamponade srca
                                                                prvo  se  detektuje  kolaps  desne  pretkomore,  zatim  desne
                                                                komore, a rjeđe kompresija lijeve pretkomore i lijeve komo-
                                                                re. Kod velikih izliva može da se registruje fenomen „klaće-
                                                                nja srca“ ili „plivajućeg srca“ (slika 2).
                                                                Slika 2.  Ehokardiografski nalaz u prijetećoj tamponadi srca. Znak
                                                                „klaćenja srca” ili „plivajuće srce” gdje se u velikom perikardnom
                                                                izlivu srce kreće kao klatno. RV (Right Ventricle) - desna komora;
            bolesti. Inicijalno se daje analgetska i antiinflamatorna tera-  RA (Right Atrium) - desna pretkomora; LV (Left Ventricle) - lijeva
            pija sve dok bolesnik ima bolove u grudima uz kasnije poste-  komora; LA (Left Atrium) - lijeva pretkomora.
            peno  ukidanje.  Visoke  doze  nesteroidnih  antiinflamatornih
            lijekova (ibuprofen 600-800 mg, 3 puta dnevno; indometacin
            25-50 mg, 3 puta dnevno) ili acetilsalicilne kiseline (750-1.000
            mg, 3 puta dnevno) su glavni oslonac u terapiji akutnog peri-
            karditisa. Istovremeno se sljedeća tri mjeseca daje lijek kolhi-
            cin u dozi 0,5 mg dva puta dnevno ili u duplo manjoj dozi kod
            bolesnika sa tjelesnom težinom manjom od 70 kg (0,25 mg,
            2 puta dnevno). Kod rekurentnih formi, prolongira se terapija
            kolhicinom na 6 mjeseci ili duže, uz protekciju inhibitorima   Tamponada srca je apsolutna indikacija za urgentnu pe-
            protonske pumpe 6,  8,  9 .  Kortikosteroidi  se  ne  preporučuju  u   rikardnu  drenažu  perikardiocentezom  (slika  3)  ili  hiruršku
            akutnoj fazi bolesti, jer povećavaju rizik od nastanka recidiva.   intervenciju - perikardiotomiju. Medikamentozna terapija je
            Ovi lijekovi se najčešće primjenjuju kod bolesnika kod kojih   samo pomoćna mjera dok se ne evakuiše perikardni izliv.
            lijekovi prve terapijske linije ne dovode do adekvatnog tera-  Bolesnicima koji su u hipovolemiji daju se kontinuirane in-
            pijskog odgovora. Kod određenog broja bolesnika moguća je   fuzije tečnosti. Bolesnici koji su u hipoksiji i pod prijetećim
            primjena biološke terapije (kao što su antagonist receptora   respiratornim  arestom,  moraju  biti  intubirani  i  ventilirani
            IL-1-anakinra).  Ipak,  kada  se  koriste  kortikosteroidi  (0,2-0,5   tokom pripreme za perikardiocentezu 13, 14 .
            mg/kg/dan metilprednizona) i anakinra (2 mg/kg/dan do 100
            mg/dan), potrebno je pažljivo praćenje mogućih komplikacija   Slika 3.  Set za perikardiocentezu (slika lijevo). Interkostalna punk-
                                                                cija se radi uz gornju ivicu donjeg rebra da ne bi došlo do povrede
            u smislu pojave bakterijskih superinfekcija 4, 6, 10 . Biološka tera-  interkostalnih arterija (slika desno).
            pija je i dalje predmet savremenih istraživanja, ali već postoje
            jasne kliničke potvrde o efikasnosti i koristi ovakvog liječenja,
            naročito kod bolesnika sa rekurentnim perikarditisom. Kada
            su recidivi bolesti česti, multipli i onesposobljavajući i traju
            duže od dvije godine, najčešće se razmatra hirurško liječenje
            - perikardiektomija.


            Srčana tamponada                                      Kod  svakog  bolesnika  nakon  perikardiocenteze  neop-

               Tamponada  srca  podrazumijeva  nakupljanje  određene   hodno je uraditi kompletnu biohemijsku, bakteriološku i ci-
            količine  perikardnog  izliva  koja  dovodi  do  opstrukcije  do-  tološku analizu perikardne tečnosti da bi se utvrdio uzročnik
            toka krvi u srce. Najčešći etiološki faktori koji prouzrokuju   perikardnog izliva (slika 4).
            ovu bolest su neoplastični i virusni perikarditis. Tamponada   Slika 4.  Makroskopska prezentacija perikardnog izliva u toku
            može  nastati  i  kao  posljedica  intraperikardnog  krvarenja   perikardiocenteze. Veliki serozni izliv neposredno po evakuaciji iz
            (trauma, neoplazme, disekcija aorte, postinfarktne rupture   perikardnog prostora u kesu za drenažu izliva.
            i perforacije srca tokom interventnih procedura). U klinič-
            koj praksi je poznato da akutno nakupljanje male količine
            perikardne tečnosti, od svega 200 mL, može da dovede do
            srčane tamponade. Kod hroničnog nakupljanja tečnosti, pe-
            rikard može da toleriše i 2.000 mL samog izliva, u zavisnosti
            od debljine miokarda, parijetalnog perikarda i intrakardijal-
            nih pritisaka. Klasični Bekov trijas (Beck's triade), hipotenzija,
            porast venskog pritiska i tihi srčani tonovi, obično se sreću
            samo kod teške, akutno nastale srčane tamponade 2, 11 . Kada
            se  bolest  razvija  sporije,  kliničke  manifestacije  podsjećaju


            REVIJALNI RADOVI                                                  Galenika Medical Journal, 2023; 2(7):76-78.  77
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84