Page 38 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 38

U literaturi je kao redak uzrok kašlja opisan i sindrom   Inicijalna radiološka dijagnostika hroničnog kašlja zahti-
          gornjeg  roga  tireoidne  hrskavice  (Superior Thyroid Cornu   jeva radiografiju grudnog koša (RTG P/S) u cilju identifikacije
          Syndrome) . U ovom slučaju uzrok kašlja predstavlja gornji   strukturnih promjena. Prema ERS protokolu ukoliko je RTG
                  15
          rog tireoidne hrskavice pomjeren put medijalnog ka lateral-  P/S  uredan,  kompjuterizovana  tomografija  (CT)  grudnog
          nom zidu hipofarinksa, gdje, pretpostavlja se, svojim polo-  koša nije indikovana . Ukoliko sva ispitivanja ne ukažu na
                                                                              1
          žajem dovodi do nadražaja senzitivnih nerava.      razlog hroničnog kašlja on se smatra nerazjašnjenim (idio-
                                                             patskim).

          Dijagnostički protokol kod
          hroničnog kašlja                                   Liječenje hroničnog kašlja
             Početni korak dijagnostičkog algoritma kod hroničnog   U liječenju hroničnog kašlja važna je eliminacija pozna-
          kašlja predstavlja detaljna anamneza. U prvom redu važni   tih faktora rizika kao što su pušenje cigareta i lijekovi, koji
          su podaci o pušenju cigareta, lijekovima koje pacijent uzi-  kao svoj neželjeni efekat mogu izazivati kašalj. Kada se hro-
          ma, alergiji na respiratorne alergene, mikroklimatskim uslo-  nični kašalj javlja u sklopu pneumonije, COPD, bronhiektazi-
          vima  životne  i  radne  sredine  i  pridruženim  simptomima  i   ja, cistične fibroze i sl. liječenje je kauzalno, pri čemu je cilj
          znacima. Ovi podaci usmjeriće dalju dijagnostiku.   terapije smanjenje kašlja u mjeri da ne remeti bitno kvalitet
                                                             života, ali ne i njegovo potpuno uklanjanje, jer se radi o za-
             Kod odraslih pacijenata sa hroničnim kašljem od najve-  štitnom refleksu.
          ćeg značaja su simptomi i znaci koji mogu upućivati na život-
          no ugrožavajuće bolesti, te zahtijevaju što hitniju dijagnosti-  U slučajevima kada liječenje osnovnog oboljenja ne daje
          ku . U to se ubrajaju hemoptizije, izražena dispneja naročito   adekvatan terapijski odgovor primjenjuje se specifična ne-
            2
          u  miru  ili  tokom  noći,  promuklost,  prisustvo  sistemskih   uromodulatorna  terapija.  S  obzirom  da  se  hronični  kašalj
          simptoma (povišena tjelesna temperatura, gubitak tjelesne   smatra  stanjem  hipersenzitivnosti  usljed  poremećaja  cen-
          težine, periferni edemi praćeni dobijanjem tjelesne mase),   tralnih i/ili perifernih neuralnih puteva, u terapiji se primje-
          povraćanje, smetnje sa gutanjem čvrste hrane ili tečnosti,   njuju lijekovi koji vrše centralnu neuromodulaciju (opioidi,
          rekurentne pneumonije. Kada prethodno nabrojani simpto-  gabapentoidi,  triciklični  antidepresivi),  direktnu  inhibiciju
          mi i znaci ne postoje, specifična dijagnostika biće usmjerena   senzornih receptora (P2X3, TRPV-1 i NK-1 inhibitori) i inhi-
          na potvrđivanje/isključivanje najčešćih uzroka kašlja (astma,   biciju nerava (blok gornjeg laringealnog nerva). Ovi lijekovi
                                                                                        16
          GERB,  sindrom  kašlja  gornjih  respiratornih  puteva,  neas-  primjenjuju se samo kod odraslih .
          tmatični neeozinofilni bronhitis) .
                                   1
                                                                Opioidi (morfin, kodein, tramadol) ispoljavaju centralno
             Podaci o vizingu, otežanom disanju, alergijama, noćnom   dejstvo u supresiji refleksa kašlja. Kodein i tramadol se ne
          kašlju, provocirajućim faktorima kao što su fizička aktivnost   navode u smjernicama ERS i CHEST vodiča za liječenje hro-
                                                                        1, 2
          i hladan vazduh sugestivni su za astmu. Ukoliko se radi o   ničnog kašlja . Morfin je oko 10 puta potentniji lijek od ko-
          sindromu  kašlja  gornjih  respiratornih  puteva,  pacijent  se   deina, ima neželjena dejstva u vidu pospanosti, opstipacije
          žali na postnazalnu sekreciju, česte sinuzitise, sekreciju i/ili   i mogućnosti stvaranja zavisnosti, ali se male doze morfina
          zapušenost  nosa, pri čemu se na zadnjem zidu orofarinksa   nalaze u preporukama ERS vodiča iz 2020. godine. Preporu-
          može vidjeti neravna „cobblestone” sluznica kao posljedica   čena dnevna doza je 5-10 mg, dva puta dnevno.
          postnazalne  drenaže.  Podaci  o  čestoj  gorušici,  dispepsiji
          ili promuklosti, kao i pogoršanje kašlja u ležećem položaju   Gabapentin  i  pregabalin  predstavljaju  analoge  gama
          ili pri saginjanju ka naprijed mogu da ukažu na postojanje   aminobuterne kiseline (Gamma-aminobutyric Acid,  GABA),
          GERB. Produktivan kašalj uglavnom je povezan sa bronhiek-  koji  se  vezuju  za  kalcijumske  kanale  sprečavajući  osloba-
          tazijama, hroničnim bronhitisom, eozinofilnim bronhitisom   đanje centralnih neurotransmitera. S obzirom da se radi o
          i pneumonijom.                                     neuromodulatorima,  ovi  lijekovi  se  prvenstveno  koriste  u
                                                             liječenju epilepsije i u terapiji bola jer prolaze krvno-možda-
             U anamnezi je takođe važno uzeti podatke o eventual-  nu barijeru. Liječenje hroničnog kašlja ovim lijekovima treba
          noj aspiraciji - da li se kašalj javlja u toku jela ili neposredno   započeti manjim dozama sa postepenim povećanjem doze
          iza toga, da li se pacijent zagrcnjava pri uzimanju tečnosti,   na nedjeljnom nivou. Prema ERS vodiču početna doza je 100
          postoji li otežano gutanje čvrste hrane i sl. Ovakvi podaci   mg gabapentina, tri puta dnevno do maksimalnih 300 mg
                                                                          1
          zahtijevaju dalje detaljnije ispitivanje od strane otorinolarin-  tri  puta  dnevno .  Početna  doza  pregabalina  je  50-75  mg,
          gologa i gastroenterologa.                         dva puta dnevno sa postepenim povećanjem doze do mak-
                                                             simalnih 150 mg, dva puta dnevno . Od neželjenih efekata
                                                                                          1
             Standard  otorinolaringološke  dijagnostike  predstavlja   prilikom upotrebe GABA analoga mogu se javiti somnolen-
          fiberoptički pregled gornjih aerodigestivnih puteva kojim se   cija,  vrtoglavice,  dezorijentacija,  osjećaj  umora,  mučnina,
          najadekvatnije uočavaju promjene na sluznici i sagledavaju   suvoća  usta,  konfuznost,  zamućenje  vida.  Pregabalin  ima
          pokretljivost glasnica, senzibilitet larinksa i eventualna as-  bržu resorpciju i brže dejstvo, samim tim i češće neželjene
          piracija.                                          efekte 1, 17 .




          36     DOI: 10.5937/Galmed2307034S
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43