Page 69 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 69
ljudi koji su vezani za svoju životnu sredinu, ali su se kreta- prozvodnje i korišćenja električnih automobila, vozova i dru-
li protiv svoje volje ili su izgubili kontakt sa ljudima iz svog gih transportnih sredstava, a uvodi se i mogućnost doda-
okruženja, definiše se kao solastalgija, a ukazuje na psihički tnog oporezivanja zagađivanja vazduha .
18
poremećaj u vidu lošeg raspoloženja, povećane osjetljivosti
i neprilagođenosti, gubitka kontrole, koji je uzrokovan pro- Međutim, sprovođenje sporazuma iz Pariza suočava se sa
mjenom okoline usljed klimatskih promjena . nedostatkom institucija, u konceptu globalnog liberalizma,
14
koje bi bile zadužene za rješavanje pitanja stabilizacije kli-
Mentalni poremećaji koji se javljaju poslije prirodnih ka- me i sprovođenja rješenja na globalnom nivou u djelo, pa se
tastrofa kreću se od akutnog traumatskog stresa do hronič- rizik od neefikasnosti realizacije ovog sporazuma prevazilazi
nih stresnih stanja, kao što su posttraumatski stresni pore- konceptom pregovora i izgradnje saveza u cilju prevazilaže-
mećaji, depresija, anksioznost, psihosomatski poremećaji, nja tradicionalnih razlika kako između zemalja, tako i između
poremećaji koncentracije, sna, seksualne disfunkcije, socijal- politike i nauke, državnih uprava i javnosti, ekonomskih čini-
na izolacija, razdražljivost i zloupotreba alkohola i droga. Psi- oca i sve radikalnijih pokreta protiv globalnog zagrevanja. U
hički poremećaji nastaju zbog promjene mjesta stanovanja, tom konceptu se problemu „stabilizacije klime” prilazi iz as-
evakuacije ili preseljenja, oštećenja ili gubitka imovine, smrti pekta politizacije ili šok-problematizacije pitanja koja snažno
ili ranjavanja bližnjih, kao i stresa zbog nastojanja da se si- angažuje javno mnjenje koje treba da izvrši dodatni pritisak
tuacija obnovi i normalizuje . Anksioznost i strah od buduć- na sprovođenje državnih politika sa jedne strane i, sa dru-
16
nosti javljaju se kod stanovništva regiona koji su u opasnosti ge, postepenim modifikovanjem stavova u kom konceptu
od poplava, uragana ili požara, a mogu se intenzivirati do se kontinuirano postavljaju novi problemi uz očekivano iz-
težeg psihičkog poremećaja kod ranjivih grupa građana koji vještavanje o rješenjima koja su sprovedena na nacionalnim
su već preživjeli društveni ili ekonomski kolaps ili prethodnu nivoima, a na koji način se postepeno modifikuje pristup
prirodnu katastrofu. Ozbiljnost mentalnih poremećaja usljed agendi stabilizacije klime . Adaptacija kao odgovor na tre-
17
ekstremnih vremenskih nepogoda zavisi od kapaciteta po- nutne klimatske promjene podrazumijeva smanjenje klimat-
drške i dostupnosti stručnih struktura, kako u toku nepogo- skih rizika i redukciju vulnerabilnosti uglavnom putem pri-
de, tako i poslije nje . lagođavanja postojećih sistema. Danas, više od 170 zemalja
16
aktivno prilagođava svoju politiku klimatskim promjenama u
Velika migracija stanovništva opterećuje zemlje do- cilju poboljšavanja poljoprivredne produktivnosti, inovacija,
maćine na više načina - povećava se socijalno opterećenje očuvanja zdravlja ljudi, povećanja sigurnosti hrane, očuva-
društva, usporava se ekonomski razvoj, smanjuje efikasnost nja biodiverziteta uz smanjenje štetnih rizika od klimatskih
infrastrukture i usluga u gradovima, a socijalni pokazatelji, promjena. Ipak, većina adaptacija je fragmentisana, malog
kao i pokazatelji kvaliteta obrazovanja i zdravstvene usluge obima, specifična za sektor, odgovara na trenutne uticaje sa
su posebno loši u doseljenim populacijama uz češću pojavu dosta planiranja, a malo implementacije, djelimično i usljed
konflikata u područjima gdje su se migranti trajno naselili. postojanja nejednakosti u ekonomskim mogućnostima ze-
malja i disparitetu između potrebnih i postojećih sredstava
za implementaciju planova u vezi sa klimatskim promena-
Stabilizacija klime ma . Zbog toga su zaključci 28. Konferencije UN o klimatskim
2
19
Pitanje neophodnosti stabilizacije klime definiše se kra- promjenama usmjereni na:
jem prošlog vijeka kroz naučno-politička tijela UNFCCC (UN - Pomoć zemljama sa niskim i srednjim prihodima preko
Framework Convention on Climate Change) i IPCC (Intergo- omogućavanja pristupa finansijama i povećanjem investicija
vernmental Panel on Climate Change) uz isticanje potrebe za razvojnih banaka, klimatskih fondova, institucija koje finan-
„stabilizacijom koncentracije gasova staklene bašte u atmos- siraju zdravstvo, razvojnih agencija za ulaganje u klimat-
feri na nivou koji bi spriječio opasno antropogeno miješanje sko-zdravstvene inicijative zasnovane na monitoringu potre-
u klimatski sistem” na nivou multilateralne diplomatije sa ba uz nadzor i evaluaciju utrošenih sredstava i postignutih
idejom postepenog i optimalnog upravljanja smanjenjem pozitivnih zdravstvenih ishoda.
emisije gasova staklene bašte na osnovu analize troškova i
koristi . - Obezbjeđivanje transformacije zdravstvenih sistema u
17
smislu otpornosti na uticaje klimatskih promjena sa spre-
Konvencija UN o klimatskim promjenama u Parizu 2015. čavanjem nepovoljnog uticaja na ranjive grupe (djeca, stari,
godine dovela je do potpisivanja sporazuma o smanjenju žene, osobe sa invaliditetom, siromašni) sa jačanjem inter-
18
emisije gasova staklene bašte na nulti nivo do 2050. godine. ventnih prilagođavanja zdravstvenih sistema na vanredne
Ovim sporazumom su definisane aktivnosti država na zau- uslove koje donose klimatske promjene, uz razvoj klimat-
stavljanju globalnog zagrevanja sa ciljem da se do 2100. go- sko-zdravstvenih informacionih usluga, nadzor, sisteme ra-
o
dine limitira porast temperature vazduha na 1,5 C u odnosu nog upozoravanja i reagovanja zdravstvenih radnika obuče-
o
na projektovano zagrevanje koje iznosi čak 4-8 C. Ovim spo- nih za brzu reakciju u klimatskim nepogodama.
razumom se favorizuje razvoj novih tehnologija proizvodnje
energije (vjetar, sunce, termalne vode, hidroelektrane i sl.), a - Implementacija pristupa „One Health“ (zdravlje za sve) uz
realizacija sporazuma, između ostalog, podrazumijeva sma- proučavanje promjena u ekosistemima ugroženih područja,
njenje korišćenja uglja za proizvodnju energije, stimulisanje
REVIJALNI RADOVI Galenika Medical Journal, 2024; 3(9):62-70. 67

