Page 69 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 69

ljudi koji su vezani za svoju životnu sredinu, ali su se kreta-  prozvodnje i korišćenja električnih automobila, vozova i dru-
            li protiv svoje volje ili su izgubili kontakt sa ljudima iz svog   gih  transportnih  sredstava,  a  uvodi  se  i  mogućnost  doda-
            okruženja, definiše se kao solastalgija, a ukazuje na psihički   tnog oporezivanja zagađivanja vazduha .
                                                                                               18
            poremećaj u vidu lošeg raspoloženja, povećane osjetljivosti
            i neprilagođenosti, gubitka kontrole, koji je uzrokovan pro-  Međutim, sprovođenje sporazuma iz Pariza suočava se sa
            mjenom okoline usljed klimatskih promjena .         nedostatkom institucija, u konceptu globalnog liberalizma,
                                               14
                                                                koje bi bile zadužene za rješavanje pitanja stabilizacije kli-
               Mentalni poremećaji koji se javljaju poslije prirodnih ka-  me i sprovođenja rješenja na globalnom nivou u djelo, pa se
            tastrofa kreću se od akutnog traumatskog stresa do hronič-  rizik od neefikasnosti realizacije ovog sporazuma prevazilazi
            nih stresnih stanja, kao što su posttraumatski stresni pore-  konceptom pregovora i izgradnje saveza u cilju prevazilaže-
            mećaji,  depresija,  anksioznost,  psihosomatski  poremećaji,   nja tradicionalnih razlika kako između zemalja, tako i između
            poremećaji koncentracije, sna, seksualne disfunkcije, socijal-  politike i nauke, državnih uprava i javnosti, ekonomskih čini-
            na izolacija, razdražljivost i zloupotreba alkohola i droga. Psi-  oca i sve radikalnijih pokreta protiv globalnog zagrevanja. U
            hički poremećaji nastaju zbog promjene mjesta stanovanja,   tom konceptu se problemu „stabilizacije klime” prilazi iz as-
            evakuacije ili preseljenja, oštećenja ili gubitka imovine, smrti   pekta politizacije ili šok-problematizacije pitanja koja snažno
            ili ranjavanja bližnjih, kao i stresa zbog nastojanja da se si-  angažuje javno mnjenje koje treba da izvrši dodatni pritisak
            tuacija obnovi i normalizuje . Anksioznost i strah od buduć-  na sprovođenje državnih politika sa jedne strane i, sa dru-
                                  16
            nosti javljaju se kod stanovništva regiona koji su u opasnosti   ge,  postepenim  modifikovanjem  stavova  u  kom  konceptu
            od poplava, uragana ili požara, a mogu se intenzivirati do   se kontinuirano postavljaju novi problemi uz očekivano iz-
            težeg psihičkog poremećaja kod ranjivih grupa građana koji   vještavanje o rješenjima koja su sprovedena na nacionalnim
            su već preživjeli društveni ili ekonomski kolaps ili prethodnu   nivoima,  a  na  koji  način  se  postepeno  modifikuje  pristup
            prirodnu katastrofu. Ozbiljnost mentalnih poremećaja usljed   agendi stabilizacije klime . Adaptacija kao odgovor na tre-
                                                                                    17
            ekstremnih vremenskih nepogoda zavisi od kapaciteta po-  nutne klimatske promjene podrazumijeva smanjenje klimat-
            drške i dostupnosti stručnih struktura, kako u toku nepogo-  skih rizika i redukciju vulnerabilnosti uglavnom putem pri-
            de, tako i poslije nje .                            lagođavanja postojećih sistema. Danas, više od 170 zemalja
                            16
                                                                aktivno prilagođava svoju politiku klimatskim promjenama u
               Velika  migracija  stanovništva  opterećuje  zemlje  do-  cilju poboljšavanja poljoprivredne produktivnosti, inovacija,
            maćine na više načina - povećava se socijalno opterećenje   očuvanja zdravlja ljudi, povećanja sigurnosti hrane, očuva-
            društva, usporava se ekonomski razvoj, smanjuje efikasnost   nja biodiverziteta uz smanjenje štetnih rizika od klimatskih
            infrastrukture i usluga u gradovima, a socijalni pokazatelji,   promjena. Ipak, većina adaptacija je fragmentisana, malog
            kao i pokazatelji kvaliteta obrazovanja i zdravstvene usluge   obima, specifična za sektor, odgovara na trenutne uticaje sa
            su posebno loši u doseljenim populacijama uz češću pojavu   dosta planiranja, a malo implementacije, djelimično i usljed
            konflikata u područjima gdje su se migranti trajno naselili.   postojanja nejednakosti u ekonomskim mogućnostima ze-
                                                                malja i disparitetu između potrebnih i postojećih sredstava
                                                                za implementaciju planova u vezi sa klimatskim promena-
            Stabilizacija klime                                 ma . Zbog toga su zaključci 28. Konferencije UN o klimatskim
                                                                  2
                                                                          19
               Pitanje neophodnosti stabilizacije klime definiše se kra-  promjenama  usmjereni na:
            jem prošlog vijeka kroz naučno-politička tijela UNFCCC (UN   - Pomoć zemljama sa niskim i srednjim prihodima preko
            Framework Convention on Climate Change)  i  IPCC  (Intergo-  omogućavanja pristupa finansijama i povećanjem investicija
            vernmental Panel on Climate Change) uz isticanje potrebe za   razvojnih banaka, klimatskih fondova, institucija koje finan-
            „stabilizacijom koncentracije gasova staklene bašte u atmos-  siraju  zdravstvo,  razvojnih  agencija  za  ulaganje  u  klimat-
            feri na nivou koji bi spriječio opasno antropogeno miješanje   sko-zdravstvene inicijative zasnovane na monitoringu potre-
            u  klimatski  sistem”  na  nivou  multilateralne  diplomatije  sa   ba uz nadzor i evaluaciju utrošenih sredstava i postignutih
            idejom  postepenog  i  optimalnog  upravljanja  smanjenjem   pozitivnih zdravstvenih ishoda.
            emisije gasova staklene bašte na osnovu analize troškova i
            koristi .                                             - Obezbjeđivanje transformacije zdravstvenih sistema u
                 17
                                                                smislu  otpornosti  na  uticaje  klimatskih  promjena  sa  spre-
               Konvencija UN o klimatskim promjenama u Parizu 2015.   čavanjem nepovoljnog uticaja na ranjive grupe (djeca, stari,
            godine  dovela je do potpisivanja sporazuma o smanjenju   žene, osobe sa invaliditetom, siromašni) sa jačanjem inter-
                  18
            emisije gasova staklene bašte na nulti nivo do 2050. godine.   ventnih  prilagođavanja  zdravstvenih  sistema  na  vanredne
            Ovim sporazumom su definisane aktivnosti država na zau-  uslove  koje  donose  klimatske  promjene,  uz  razvoj  klimat-
            stavljanju globalnog zagrevanja sa ciljem da se do 2100. go-  sko-zdravstvenih informacionih usluga, nadzor, sisteme ra-
                                                  o
            dine limitira porast temperature vazduha na 1,5 C u odnosu   nog upozoravanja i reagovanja zdravstvenih radnika obuče-
                                                 o
            na projektovano zagrevanje koje iznosi čak 4-8 C. Ovim spo-  nih za brzu reakciju u klimatskim nepogodama.
            razumom se favorizuje razvoj novih tehnologija proizvodnje
            energije (vjetar, sunce, termalne vode, hidroelektrane i sl.), a   - Implementacija pristupa „One Health“ (zdravlje za sve) uz
            realizacija sporazuma, između ostalog, podrazumijeva sma-  proučavanje promjena u ekosistemima ugroženih područja,
            njenje korišćenja uglja za proizvodnju energije, stimulisanje


            REVIJALNI RADOVI                                                  Galenika Medical Journal, 2024; 3(9):62-70.  67
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74