Page 51 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 51

SEKUNDARNA PREVENCIJA

                KARDIOVASKULARNIH BOLESTI: OD

                INICIJALNIH SAZNANJA DO IMPLEMENTACIJE

                INDIVIDUALNIH TERAPIJSKIH MJERA


                SECONDARY PREVENTION OF CARDIOVASCULAR DISEASES:

                FROM INITIAL FINDINGS TO THE IMPLEMENTATION
                OF INDIVIDUAL THERAPEUTIC MEASURES



            Ivana Burazor 1, 2                                    U  kliničkom  pogledu  koronarna  bolest  nije  homogen
            1  Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija  klinički entitet. Obuhvata spektar akutnih i hroničnih koro-
            2  Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, Beograd, Srbija  narnih sindroma i niz podgrupa kliničkih oblika. Oni mogu
                                                                proticati ne samo tipično, već i atipično, sa različitim nivoom
                                                                rizika i komplikacija, često nepredvidivog toka i prognoze,
            Korespondencija sa autorom:
                                                                uključujući i naprasnu srčanu smrt . Akutni infarkt miokar-
                                                                                           4-6
               Klin. asist. dr sci med Ivana Burazor            da (Acute Myocardial Infarction, AMI) se danas, zahvaljujući
                                                                upotrebi  sofisticiranih  dijagnostičkih  metoda  i  laborato-
               Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, Beograd, Srbija
                                                                rijskih  testova  blagovremeno  prepoznaje  i  uspješno  liječi,
               ivana.burazor@gmail.com                          posebno primjenom (primarnih) perkutanih koronarnih in-
                                                                tervencija, čime je značajno redukovan mortalitet. Uprkos
                                                                tome, kod ovih pacijenata rizik za nastanak ponovljenih, gla-
                                                                vnih kardiovaskularnih događaja (Major Adverse Cardiovas-
            Sažetak                                             cular Events, MACE) nakon indeksnog događaja je veliki .
                                                                                                           7, 8
            Pacijenti koji su preživjeli akutni infarkt miokarda, kao
            i oni koji imaju aterosklerotsku bolest, manifestnu   Osnovna načela sekundarne prevencije
            ili nedvosmisleno potvrđenu imidžing tehnikama,
            predstavljaju grupu sa veoma visokim kardiovaskularnim   Evropsko udruženje za kardiologiju - Evropska asocijaci-
                                                                                     8
            rizikom. Ova grupa pacijenata zahtijeva agresivno   ja preventivne kardiologije  u svojim posljednjim vodičima
            liječenje faktora rizika, redovne kontrole i praćenje   izdvaja visokorizičnu grupu bolesnika. Grupom su obuhva-
                                                                ćeni svi pacijenti koji imaju dokazanu aterosklerotsku bolest
            efekta terapije. Cilj rada je da se pregledom literature   - akutni koronarni sindrom, koronarnu revaskularizaciju ili
            ukaže na istorijski značaj faktora rizika i savremene   druge  arterijske  revaskularizacione  procedure,  cerebrova-
            modele za procjenu rezidualnog kardiovaskularnog    skularni insult ili tranzitorni ishemijski atak (Transient Ische-
            rizika. Prepoznavanje rezidualnog rizika pruža dovoljno   mic Attack, TIA), aneurizmu aorte i perifernu arterijsku bo-
            informacija za planiranje sekundarne preventivne    lest. Takođe, grupa obuhvata i pacijente sa nedvosmisleno
            terapije na individualnom nivou u svakodnevnom radu   potvrđenom aterosklerozom (signifikantan plak na koronar-
            sa pacijentima i mogućnost dostizanja ciljnih vrijednosti   noj angiografiji ili ultrazvučnom pregledu karotida). Vodiči-
                                                                  8
            preporučenih evropskim vodičima, a samim tim i      ma  su bliže definisane terapijske mjere i ciljevi u sekundar-
            redukciju kardiovaskularnog rizika.                 noj prevenciji. Istaknuta je neophodnost dalje identifikacije
                                                                pacijenata  sa  rezidualnim  kardiovaskularnim  rizikom  radi
            Ključne riječi: aterosklerotska kardiovaskularna bolest,   sprovođenja individualnih strategija u sekundarnoj preven-
            sekundarna prevencija, rezidualni kardiovaskularni rizik  ciji.
                                                                  Osnovna  načela  sekundarne  prevencije  su:  promocija
                                                                zdravih  životnih  navika  (fizičke  aktivnosti,  zdravog  načina
            Uvod                                                ishrane i prestanak pušenja), zatim, dostizanje preporuče-
                                                                nih ciljnih vrijednosti krvnog pritiska i LDL holesterola, kao i
               Kardiovaskularna oboljenja, posebno koronarna bolest   upotreba antitrombocitne terapije. Nakon sprovedenih pre-
            srca, vodeći su uzrok umiranja kod nas i u svetu i najčešći   ventivnih mjera (definisanih kao prvi korak ), preporučuje se
                                                                                                 8
            su razlog za hitnu hospitalizaciju i urgentno liječenje u cilju   (u drugom koraku ) individualna procjena rezidualnog rizi-
                                                                              8
            sprečavanja fatalnog ishoda .                       ka, životnog rizika, prisustvo komorbiditeta i procjena koristi
                                   1-3

            REVIJALNI RADOVI                                                  Galenika Medical Journal, 2024; 3(9):49-54.  49
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56