Page 52 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 52

preporuku svim zemljama u Evropi o sadržaju kompleta za   avionu nisu u zakonskoj obavezi da se odazovu na poziv za
          prvi pomoć i hitna medicinska stanja. Takođe, postoji velika   pomoć od strane kabinskog osoblja za ugroženog putnika.
          razlika u sadržaju opreme za hitna medicinska stanja u naci-  Nasuprot tome, u svim zemljama Evropske Unije, Australi-
          onalnim evropskim kompanijama u odnosu na niskobudžet-  ji, većini azijskih zemalja i zemljama Bliskog istoka, ljekar u
          ne low cost kompanije 6, 27 .                      avionu ima zakonsku obavezu da pruži medicinsku pomoć
                                                             ugroženom putniku 31, 35 . U našoj zemlji ulogu ljekara u pru-
             Pravilnik o obavljanju javnog avio prevoza i nekomerci-  žanju hitne medicinske pomoći van radnog mjesta reguliše
          jalnog  letenja,  objavljen  u  Službenom  glasniku  Republike   „Kodeks profesionalne etike ljekarske komore Srbije“ (član
          Srbije pominje komplete za prvu pomoć i hitna medicinska   6) u kome se kaže: „Ljekar ne smije odbiti da pruži hitnu lje-
          stanja, ali ne govori o njihovom sadržaju. Svaki avion na 100   karsku pomoć koja odgovara njegovoj stručnoj osposoblje-
          ugrađenih putničkih sjedišta mora da ima jedan komplet za   nosti, bez obzira da li je na dužnosti ili nije i bez obzira na to
          prvu pomoć. Avioni sa više od 30 sjedišta (Maximum Opera-  da li je za pomoć izričito zamoljen .“
                                                                                        28
          tional Passenger Seating Configuration, MOPSC) moraju da
          imaju komplet za hitna medicinska stanja, ako je bilo koja   Stjuardese su kroz svoju obuku, koju obnavljaju na sva-
          tačka planirane rute udaljena više od 60 minuta leta .  ke  dvije  godine  u  potpunosti  upoznate  sa  procedurama
                                                   28
                                                             za hitne medicinske slučajeve tokom leta. U obavezi su da
             Od 1997. mnogi avioni i aerodromi su opremljeni auto-  obezbijede svu dostupnu opremu za prvu pomoć, napred-
          matskim  spoljašnjim  defibrilatorima.  U  SAD  od  2004,  ko-  nu hitnu medicinsku pomoć, dodatni kiseonik, AED sa EKG
          mercijalni letovi sa najmanje jednom stjuardesom moraju   monitorom, kao i komunikaciju između ljekara koji se na-
          da nose AED. Članovi kabinskog osoblja prolaze obuku za   lazi pored putnika, kokpita/pilota i telemedicinske podrške
          korišćenje AED. Mnoge avio kompanije stoga dozvoljavaju   sa zemlje. Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj
          samo stjuardesama koje su edukovane za korišćenje AED da   (International Air Transport Association, IATA) uvela je smjer-
          ga jedine i koriste u avionu, a ne ljekar-dobrovoljac. U sluča-  nice  za  upravljanje  medicinskim  problemima  tokom  leta.
          ju da AED ima EKG monitor, može se koristiti kao pomoć u   Ljekar-dobrovoljac treba da se predstavi kabinskom osoblju
          dijagnozi za praćenje srčanog ritma kod pacijenata sa npr.   aviona uz odgovarajuću legitimaciju, kao i nivoom medicin-
          sinkopom, bolom u grudima ili aritmijom 4, 11 .    skog obrazovanja koji posjeduje. Takođe, neophodno je da
                                                                                                    8
             Potreba za medicinskim kiseonikom  tokom  leta  avi-  dobije saglasnost za pomoć od svjesnog putnika .
          onom, nalaže da putnici kojima je potreban dodatni izvor   Svojim znanjem i iskustvom ljekar treba da pokuša da
          kiseonika tokom leta, moraju uz ljekarsku potvrdu podnije-  stabilizuje  ugroženog  putnika  do  slijetanja  aviona.  Treba
          ti poseban zahtjev avio kompaniji najmanje 48 h prije leta.   utvrditi glavni zdravstveni problem pacijenta i njegovo traja-
          Kiseonik  se  obezbjeđuje  u  kiseoničnim  bocama  ili  preko   nje, kao i postojanje udruženih i pratećih simptoma (npr. bol
          portabilnog koncentratora O . U zavisnosti od pravila avio   u grudima, kratak dah, mučnina ili povraćanje, unilateralna
                                 2
          kompanije, boce ili koncentrator obezbjeđuju ili sama avio   slabost ili ukočenost). Svakako, potrebno je najprije provje-
          kompanija ili putnik uz dozvolu kompanije. Korišćenje pada-  riti vitalne znake (stanje svijesti, disanje, puls i krvni priti-
          jućih maski za terapeutski kiseonik je zabranjeno - koriste se   sak). Ako se krvni pritisak ne može izmjeriti auskultatornom
          samo u hitnim slučajevima dekompresije kabine. Nivo SaO    metodom zbog buke, vibracija ili drugih razloga) treba ga
                                                         2
          na zemlji > 90% (ili PaO > 70 mmHg) obično ne zahtijeva   izmjeriti  palpacijom  radijalnog  pulsa.  Takođe,  potrebno  je
                              2
          medicinski O  tokom leta .                         razmotriti korišćenje EKG monitora AED, ako ta mogućnost
                              20
                    2
                                                             postoji.
          Zakonski i etički aspekti uloge ljekara               Neophodno  je  dokumentovati  sve  relevantne  podatke
          u rješavanju hitnih medicinskih                    vezane  za  kliničku  sliku,  dijagnostičke,  terapijske  i  druge
          stanja tokom leta avionom                          preduzete mjere. Ove informacije treba dostaviti medicin-
                                                             skom osoblju po dolasku na odredište .
                                                                                            2, 8
             Iako se ljekari najčešće dobrovoljno odazivaju da pomo-
          gnu u zbrinjavanju ugroženih putnika u avionu, još uvijek
          ne postoje obavezujuće preporuke. U istraživanju Sanda i   Medicinska podrška na zemlji
          saradnika je utvrđeno da je u 86% slučajeva ljekar ili drugi
          medicinski profesionalac bio uključen u tretman ugroženih   Medicinska podrška na zemlji ima zadatak da u slučaju
          putnika tokom leta 29, 30 .                        nastanka hitnog medicinskog stanja preko pilota, stjuarde-
                                                             se ili direktno u kontaktu sa ljekarom, preko satelitskog te-
             U slučaju nastanka hitnog medicinskog stanja u avionu   lefona, stručno pomogne u stabilizaciji pacijenta. Primarna
          putnik-ljekar  treba  odmah  da  se  prijavi  i  predstavi  kabin-  uloga ovih telemedicinskih agencija (MedAire i The first call)
          skom  osoblju  sa  svojim  profesionalnim  kvalifikacijama.  U   je da pomognu u donošenju medicinskih odluka podržava-
          mnogim zemljama to nije zakonska obaveza, ali jeste mo-  njem, savjetovanjem i usmjeravanjem medicinskih volonte-
          ralna i etička. Bazirano na etičkim principima svaki ljekar je   ra u avionu. Oni takođe pružaju smjernice pilotima u vezi
          u obavezi da pruži pomoć u okviru svojih znanja i sposob-  sa odlukama o preusmjeravanju aviona i mogu preporučiti
          nosti . U SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji i Singapuru ljekari u
              2

          50     DOI: 10.5937/Galmed2308044P
   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57