Page 22 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 22
sa preporukama za zdrav život su od uticaja u pojavi infek- Materijal i metod
cija kao komplikacija na ekstremitetima u ovoj populaciji .
1-3
Infekcije se pojavljuju kao lokalne postinjekcione komplika- Urađena je retrospektivna analiza infekcija kao kompli-
cije, posttraumatske komplikacije, zbog narušenog opšteg kacija na ekstremitetima kod intravenskih zavisnika od PAS
zdravstvenog stanja i imunodeficijencije . Infekcija se mo- hospitalizovanih u jednoj ustanovi, u periodu od dvije go-
4, 5
že manifestovati kao površna i duboka, lokalna, regiona dine. Ulazni kriterijum za ovu analizu bile su infekcije kao
lna i sistemska, a sistemska infekcija kao septikemija i sep- komplikacije kod intravenskih zavisnika od PAS koji su hos-
sa. Infekcije mogu biti akutne i hronične. Najčešće akutne pitalno liječeni. Evidentirani su: godine pacijenata, pol, prije-
komplikacije su apscesi, flegmone, nekrotični fasciiti, gan- mna dijagnoza, oboljeli dio ekstremiteta, završna dijagnoza,
grene, inficirane traumatske rane, postinjekcioni flebiti . opšte stanje pacijenta (ocijenjeno kao: dobro, zadovolja-
6-8
Od hroničnih infekcija sreću se osteomijelitisi i postinjek- vajuće, kaheksija, prostracija), prisustvo drugih oboljenja i
cione ulceracije. Terapija infekcija kao komplikacija je kom- komplikacija, primijenjene hirurške intervencije (kao inicijal-
pleksna i uključuje antibiotsku terapiju, hirurško liječenje no i dodatno ili rekonstruktivno hirurško liječenje, odnosno
sa više procedura, medikamentoznu terapiju radi kontrole hirurške procedure). Bilježeno je i trajanje hospitalnog lije-
stanja zavisnosti od PAS, supstitucionu terapiju i suportivnu čenja. Neke od hirurških procedura, debridmani, negativni
terapiju zbog malnutricije ili organske disfunkcije. Inicijal- pritisak, aproksimatizacija ivica rane, su i ponavljane u zavi-
no, antibiotska terapija pacijenata sa izraženom kliničkom snosti od potreba i ekstenzivnosti promjena.
slikom infekcije bazirana je na empirijskom administriranju Opšte stanje pacijenata u grupi pacijenata koji su imali
2-3 antibiotika parenteralno u cilju pokrivanja širokog spek- sistemski izraženu simptomatologiju povezanu sa infekci-
tra bakterija. Po dobijanju brisa i antibiograma terapija se jom, komorbiditetom i načinom života u analizi je označeno
po potrebi koriguje. kao kaheksija, sepsa i febrilnost. Opšte stanje je označeno
Liječenje ovih pacijenata ima niz posebnosti koje imaju kao zadovoljavajuće kada su imali akutne zapaljenjske pro-
značajan uticaj i na tok liječenja i na organizaciju rada odje- mjene koje nisu bitno remetile opšte stanje ili su pokazivale
ljenja. Posebnosti se ogledaju u teškoj narušenosti lokalnog znake remisije. Kao dobro, označavana su stanja bez značaj-
nalaza na ekstremitetu u pogledu funkcije i kliničkog stanja, nog narušavanja opšteg stanja kod pacijenta sa hroničnim
kao i opšteg stanja (septikemija, sepsa, prostracija), prisut- i lokalizovanim promjenama na ekstremitetima. Za opisi-
nosti organskih oštećenja različitog stepena, seropozitivno- vanje kohorte ispitanika korišćene su metode deskriptivne
sti na hepatitis B (Hepatitis B, HB), hepatitis C (Hepatitis C, statistike, a za analizu razlika učestalosti ispitanika korišćen
2
HC) i virus humane imunodeficijencije (Human Immunodefi- je Pirsonov χ test (Person’s Chi-square test). Značajnost je
ciency Virus, HIV), čestoj potrebi za metadonskom ili nekom postavljena na nivou p < 0,05.
drugom supstitucionom terapijom, nedovoljnoj kooperati-
vnosti pacijenata tokom liječenja, postojanju sklonosti ka
narušavanju reda na odjeljenju 9-11 . Potreba za multidiscipli- Rezultati
narnim pristupom u liječenju ovih pacijenata je veoma izra- Zbog infekcijskih komplikacija na odjeljenju košta-
žena, čak i više nego kod drugih pacijenata. U literaturi su no-zglobne hirurgije, godišnje se hospitalizuje 12-17 paci-
nedovoljno prezentovani svi aspekti liječenja infekcija kao jenata zavisnika od PAS, što predstavlja 8,52% od ukupnog
komplikacija kod intravenskih zavisnika od supstanci. Hi- broja pacijenata koji se godišnje liječe na odjeljenju (270 ±
rurško liječenje je osnovno u rješavanju teških infekcija kao 5 pacijenata). U ovom radu prikazani su rezultati analize po-
komplikacija u ovoj populaciji, ali i saniranju defekata kože dataka koji se odnose na grupu od 24 pacijenta, višegodi
i mekih tkiva 8, 12-14 . U stručnoj literaturi, kako psihijatrijskoj, šnjih intravenskih narkomana, prosječne starosti 32, 16 go-
tako i hirurških specijalnosti, nema studija koje se bave hi- dina (22-45). Liječeno je tri puta više muškaraca nego žena
rurškim procedurama u liječenju infekcija kao komplikacija (18:6). Ruka je bila zahvaćena infekcijskim promjenama kod
kod intravenskih korisnika psihoaktivnih supstanci. 10 (41,67%) (slike 1 i 2), dok je donji ekstremitet bio zahva-
ćen kod 14 pacijenata (58,33% liječenih pacijenata) (slike 3,
4 i 5). Zahvaćeni dijelovi ekstremiteta bili su: nadlaktica (4
Cilj rada ili 16,67%), podlaktica (7 ili 29,17%), šaka (1 ili 4,17%), nat-
Cilj rada je bio da se kroz analizu iskustava jednog hirur- koljenica (5 ili 20,83%), potkoljenica (6 ili 25%) i stopalo (3 ili
škog tima u hospitalnom liječenju infekcija kao komplika- 12,5% liječenih pacijenata). Nije utvrđena statistička značaj-
cija na ekstremitetima kod zavisnika, ukaže na modalitete nost razlike u odnosu na lokalizaciju infekcijske promjene
hirurškog liječenja, specifičnosti ispoljavanja kliničke slike (tabela 1). Akutne infekcijske manifestacije bile su: apscesi
kod ove grupe pacijenata, preciznije odrede indikacije za (8 ili 33,33%), flegmone (5 ili 20,83%), celuliti (2 ili 8,33%), ne-
hirurško liječenje, kao i hirurške tehnike, što bi omogućilo kroze tkiva (2 ili 8,33%), nekrotični fasciitis (3 ili 12,5%), limfa-
brže, uspješnije i povoljnije ishode liječenja pacijenata sa deniti (4 ili 16,67%) i flebiti (4 ili 16,67% liječenih pacijenata).
infektivnim komplikacijama zbog nepravilnog intravenskog Nije utvrđena statistička značajnost razlike u odnosu na vr-
administriranja psihoaktivnih supstanci. stu kliničke prezentacije akutnih manifestacija infekcije (ta-
bela 2) (slike 1, 2 i 3). Hronične infekcijske manifestacije bile
20 DOI: 10.5937/Galmed2307019V

