Page 24 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 24
Izbor i doziranje tečnosti tečnosti za reanimaciju (tabela 1). Jedna od najčešće kori-
štenih je Parklandova formula. Po ovoj formuli bolesnik
Prvi i najbolji izbor za inicijalnu nadoknadu tečnosti kod
opekotina su izotoni kristaloidni slani rastvori. Ringer laktat Tabela 1. Formule za nadoknadu tečnosti kod opekotina
(Ringer's lactate, RL) je najčešće korišćeni kristaloidni rastvor
u terapiji opekotinskog šoka. Fiziološki rastvor je korišćen u FORMULA PROCIJENJENE POTREBE
Prvih 24 h: RL 2-4 mL/kg/% OP, kod djece RL 3mL/kg/% OP
prošlosti, ali je napušten prvenstveno zato što može smanji- Sljedećih 24 h: Koloidi 20-60% preračunatog volumena plazme,
ti protok krvi u bubrezima i brzinu glomerularne filtracije, PARKLAND bez kristaloida + glukoza u količini dovoljnoj
čime se povećava rizik od akutne bubrežne insuficijencije, da održi diurezu 0,5-1 mL/h
Prvih 24 h: RL 2-4 mL/kg/% OP
a osim toga, primijenjen u velikim količinama može izazva- MODIFIKOVANA Sljedećih 24 h: 5% albumin 0,3-1 mL/kg/% OP/16 h
PARKLANDOVA
ti hiperhloremičnu metaboličku acidozu. Pošto je RL blago
hipotoničan, može povećati intrakranijalni pritisak (Intracra- Prvih 24 h: Q = RL 1,5 mL/kg/% OP + koloidi 0,5 mL/kg/%
OP + 2.000 mL glukoze
nial pressure, ICP). Plasma-Lyte ima sastav elektrolita i osmo- BRUK Sljedećih 24 h: RL 0,5m L/kg/% OP + koloidi 0,25 mL/kg/%
OP + 2.000 mL glukoze
lalnost koja je bliža onoj u plazmi, sadrži glukonat i acetat
umjesto laktata. Kristaloidni rastvori (RL i Plasma-Lyte) pred- MODIFIKOVANA Prvih 24 h: bez koloida. RL 2 mL/kg/% OP (3 mL/kg/% OP kod djece)
Sljedećih 24 h: koloidi 0,3-0,5 mL/kg/% OP + glukoza u količini
stavljaju srž reanimacije opekotina. BRUKOVA dovoljnoj da održi zadovoljavajuću diurezu, bez kristaloida
Prvih 24h: kristaloidi 1 mL/kg/% OP + koloidi 1 mL/kg/%
Najveća dilema postoji oko toga da li, kada i koliko ko- EVANS OP + 2.000 mL glukoze
loida treba uključiti u terapiju. U literaturi se pominje neko- Sljedećih 24 h: kristaloidi 0,5 mL/kg/% OP + koloidi 0,5 mL/ kg/%
OP + 2.000 mL glukoze
liko pristupa u pogledu vremena kada bi trebalo primijeniti Rastvor koji sadrži: 250 mEq Na + 250 mEq laktata + 100 mEq Cl.
koloidne rastvore: neposredno (upotreba koloida se prepo- MONAFO Količina rastvora se određuje prema diurezi
ručuje tokom svih sati reanimacije opekotina), rano (obično
kod prevelikih nadoknada tečnosti, kao spašavajuća terapi-
ja, 8-12 sati nakon povrede) i kasno (ne preporučuje se pri- tokom prvih 24 časa od povrede dobija 2-4 mL kristaloida
mjena koloida za reanimaciju tokom prvih 24 sata). Smatra po kilogramu pomnoženo sa procentom opečene površine
se racionalnim pristupom identifikacija onih pacijenata koji (2-4 mL/kg/% TBSA). Polovina proračunate količine tečnosti
mogu imati koristi od rane upotrebe koloida. Eksperimen- se administrira tokom prvih 8 sati, ostatak tokom narednih
talni podaci ukazuju da je gubitak proteina plazme najin- 16 sati.
tenzivniji tokom prvih 8-12 h nakon povrede i da poslije tog
vremena primjena koloida može biti opravdana . Danas je
8
5% albumin najčešće korišćen koloidni rastvor u reanimaciji Monitoring reanimacije
opekotina. Ranije se dosta često koristila zamrznuta svje-
ža plazma (Fresh frozen plasma, FFP), što je sve rjeđi slučaj. Optimizacija reanimacije zahtijeva praćenje vitalnih pa-
Upotreba 6% hidroksietil starča (Hydroxyethyl starch, HES) za rametara na svakih sat vremena (diureza, hemodinamski
reanimaciju šoka kod opečenih bolesnika se ne preporučuje parametri, klinički znaci adekvatne perfuzije organa). Naj-
zbog rizika od nastanka akutne bubrežne insuficijencije. češće korišćeni parametri procjene su vitalni znaci, labora-
torijski testovi i diureza. Praćenje satne diureze je najčešće
Još jedan pristup koji ima za cilj smanjenje količine teč- korišćeni i najjednostavniji pokazatelj (in)suficijentnosti na-
nosti tokom reanimacija opekotina je upotreba hipertonič- doknade tečnostima, jer ukazuje na bubrežni krvni protok,
nog fiziološkog rastvora. Monofo i saradnici su tvrdili da hi- brzinu glomerulske filtracije i minutni volume srca. Preporu-
pertonični rastvor laktata, dat intravenozno i oralno, može čena diureza je 30-50 mL/h kod odraslih, 0,5 do 1,0 mL/kg/h
ispraviti deficit natrijuma uz izbjegavanje administracije od djece manje od 30 kg i 1,0 do 2,0 mL/kg/h kod odojčadi.
prekomjerne količine fiziološkog rastvora. Oni preporuču- Međutim, teško je pratiti adekvatnost reanimacije na osno-
ju upotrebu rastvora koji sadrži 300 mol/L natrijuma, 200 vu diureze kod pacijenata sa bubrežnom insuficijencijom i
mol/L laktata i 100 mol/L hlorida. Cilj je korekcija deficita kod onih koji imaju povećanu diurezu usljed upotrebe diu-
zapremine ekstracelularne tečnosti sa povlačenjem vode retika, intoksikacije alkoholom ili glikozurije.
iz intracelularnog prostora, kao odgovor na povećanu ek-
stracelularnu koncentracija natrijuma. Naravno, to zahtije- Srčana frekvenca, krvni pritisak, centralni venski priti-
va praćenje koncentracije Na u serumu pošto koncentracija sak i ehokardiografija mogu poslužiti kao pokazatelji kar-
veća od 160 mmol/L utiče na pogoršanje bubrežnih i cere- diovaskularnog statusa, posebno kod pacijenata sa velikim
bralnih efekata. Preporuka je da se hipertonični rastvori ko- opekotinama i složenim komorbiditetima. Ove varijable se
riste kod pacijenata koji zahtijevaju prevelike količine tečno- moraju uzeti u obzir u kontekstu fiziologije opekotinskog
sti ili kod onih koji su zbog postojećih komorbiditeta rizični šoka. Na primjer, dobro reanimirana odrasla osoba sa ve-
za prevelike nadoknade . likim opekotinama bi trebalo da ima puls oko 100-130/min
9
(zbog masovnog oslobađanja kateholamina izazvanog po-
Postoje brojne formule za nadoknadu tečnosti opeče- vredom). Srednji arterijski pritisak (Mean Arterial Pressure,
nih bolesnika, nazvane po svojim autorima, a kreirane sa MAP) od 60 mmHg je razuman cilj za većinu pacijenata, ali
ciljem da se odredi što optimalniji volumen (odnosno doza) neki pacijenti dobro tolerišu i MAP od 50-55 mmHg, jer i
22 DOI: 10.5937/Galmed2308019J

