Page 90 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL

Iskustva iz Republike Srbije U okviru novonastale situacije, sa proglašenom pande-
mijom COVID-19, ispostavilo se da je dobro što je Komisija
U Republici Srbiji, na snazi je Pravilnik koji sadrži revi- za inoviranje liste profesionalnih bolesti bila širih shvatanja
diranu listu od 64 profesionalne bolesti, umjesto 56, koliko i omogućila postojanje takozvane poluotvorene liste. Nai-
je sadržala prethodna lista. Ovaj Pravilnik je donijet 2020. me, ukoliko se dokaže uzročno-posljedična veza sa radnim
godine od strane Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka mjestom, zdravstvenim radnikom i virusom, postoji realna
i socijalna pitanja Republike Srbije. mogućnost da se to i utvrdi kao profesionalno oboljenje. U

Za izradu revidiranog Pravilnika, formirana je Radna gru- svjetlu činjenica da je veliki broj zdravstvenih radnika obolio
pa od strane pomenutog Ministarstva. Radnu grupu su činili za vrijeme same pandemije, da je veliki broj zdravstvenih
predstavnici svih relevantnih struka i struktura: eksperti iz radnika radio u COVID bolnicama, a veliki broj zdravstvenih
Instituta za medicinu rada ,,Dr Dragomir Karajović", kao i radnika radio je na svojim radnim mjestima, van COVID si-
stručnjaci iz Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za stema, ali je takođe bio u potencijalnom riziku da je neko
zdravstveno osiguranje, Republičkog fonda za penzijsko i od pacijenata bio zaražen, a da to nije znao, vrlo je teško
invalidsko osiguranje, Uprave za bezbjednost i zdravlje na razgraničiti i dokazati sa stopostotnom sigurnošću, da li je
radu, Unije poslodavaca Srbije i predstavnici sindikata. neko od zdravstvenih radnika baš na radnom mjestu obo-
lio. Ubrzo nakon razvoja pandemije, pojavile su se vakcine,
Nakon inoviranja Liste profesionalnih bolesti u Republici čime se otvara pitanje da li priznati profesionalno oboljenje
Srbiji, 2019. godine, stav većinskog dijela stručnog tima bio onim zdravstvenim radnicima koji nisu željeli da se vakcini-
je da je u ovom momentu još uvijek rano da lista profesio- šu? Još važnije je pitanje: Da li uvesti obaveznu vakcinaciju
nalnih bolesti bude otvorenog tipa. Imajući u vidu mnoge zdravstvenih radnika? Mnoge zemlje upravo su to i uradile
momente u našem društvu, kao i odnose u zdravstvenom (uvele obaveznu vakcinaciju), čime su otklonile obavezu za
sistemu, ali i u međuljudskim odnosima, stav o zatvorenoj li- priznavanjem profesionalnog oboljenja.
sti, kao takav, realno je shvaćen i sproveden. Međutim, ima-
jući u vidu dobru volju i razumijevanje kod medicinskog di- Sa druge strane, postoji realna pretpostavka da bi velika
jela tima, smatrali smo da ima prostora da se za određenim većina radnika u zdravstvu tražila i materijalnu kompenza-
potencijalnim rizicima, vrata liste ne zatvore, u potpunosti. ciju od poslodavca ili od države. Visina tih obeštećenja, na
Tako smo, među bolestima prouzrokovanim biološkim age- nivou države, mjerila bi se stotinama miliona, što bi bio
nsima, u jednom od članova Pravilnika, ostavili mogućnost ogroman izdatak za državne institucije. Osim toga, kao po-
da se potencijalni biološki agensi, koji bi mogli da imaju ne- sljedica COVID infekcije, istrijažiran bi bio veliki broj invali-
željeno dejstvo na ljude, a u ovom slučaju na zdravstvene da rada. Neki bi bili proglašeni nesposobnima za dalji radni
radnike, dali mogućnost da, ukoliko se dokaže uzročno-po- angažman, a drugi imali čak i zakonski uslov za odlazak u
sljedična veza ove bolesti ili infekcije, budu prepoznate kao invalidsku penziju. Sve navedeno, realni su razlozi za i protiv
potencijalno profesionalne. priznavanja COVID infekcije, kao profesionalnog oboljenja.
Na državi je da, u budućnosti, donese jedan racionalan i op-
Ta mogućnost je, ujedno, definisana na sljedeći način: šte prihvatljiv stav za sve aktere uključene u ovaj potencijal-
među bolestima, prouzrokovanim biološkim faktorom, uni- ni problem.
jete su tetanus i oboljenja prouzrokovana direktnim kon-
taktom sa drugim biološkim agensima na radu, koja nisu
pomenuta u listi, a za koje postoje naučni pisani dokazi, ili
za koje postoje dokazi iz praktičnih iskustava.

Zaključak

Jasno je da postoji niz argumenata na kojima počiva stav da bi COVID-19 trebalo uvrstiti u Listu
profesionalnih oboljenja, kada su u pitanju zdravstveni radnici, ali i druge osobe zaposlene u
zdravstvenom sistemu (tehničke službe, pomoćni radnici), jer imaju daleko veći stepen izloženosti
virusu od drugih osoba. Sa druge strane, postoje i ograničavajući faktori koji dovode u pitanje ovakav

stav. To se, prije svega, odnosi na činjenicu da primanje vakcine protiv COVID-19 nije zakonska
obaveza građana Srbije, pa je mnoge osobe, uključujući i zdravstvene radnike, nisu primile. Zbog
toga je potrebno da zdravstveni sistem uvede jasne kriterijume po pitanju opravdanosti stavljanja
ove bolesti na Listu profesionalnih oboljenja.

88 DOI: 10.5937/Galmed2410086M