Page 64 - GALENIKA MEDICAL JOURNAL
P. 64

MELAS. Ovo može pomoći u razumijevanju još uvijek nedo-  ili  potpuna  atrofija  mozga.  MR  spektroskopijom  možda-
          voljno  jasne  patogeneze  ovog  sindroma.  Postoji  nekoliko   nog tkiva i komora može biti povećana vrijednost laktata .
                                                                                                           16
          hipoteza:  ishemijska  vaskularna  (mitohondrijalna  angio-
          patija) 6, 7 ,  metabolička  (generalizovana  mitohondrijalna  ci-  Biopsija skeletnog mišića pokazuje iskrzana crvena vla-
          topatija) i  neurovaskularna,  neishemijska  mitohondrijalna   kna (ragged-red fibers) koja predstavljaju nepravilne konture
                 8
          hipoteza koja ukazuje da u patogenezi epizoda sličnih mož-  skeletnih mišićnih ćelija zbog kompenzatorne akumulacije
          danim udarima koji dominiraju kliničkom slikom, učestvuju   mitohondrija,  što  dovodi  do  uzdizanja  sarkoleme  mišićne
          vaskularna i metabolička oštećenja .               ćelije.  Ova  vlakna  se  boje  crveno  primjenom  trihromnog
                                      9
                                                             Gomori bojenja, što upućuje na proliferaciju mitohondrija .
                                                                                                           17
                                                             Elektronska  mikroskopija  biopsije  skeletnog  mišića  poka-
          Klinička slika                                     zuje brojne, uvećane, nepravilne mitohondrije izmijenjenih
                                                             kristala sa prisutnim parakristalnim inkluzijama u svom ma-
             Prve manifestacije bolesti mogu se javiti u vrlo ranom   triksu 18-22 .
          životnom dobu, između druge i dvadesete godine života .
                                                        1
          Rani  razvoj  ovih  pacijenata  je  najčešće  normalan,  ali  ka-  Za genetsku analizu prisustva mutacija mtDNK najčešće
                                                                                        23
          snije počinju tegobe poput glavobolje (migrenoznog tipa),   se koriste leukociti periferne krvi , a alternative mogu biti:
                                                                                                           24
          epi-napada,  miopatija,  oslabljeng  sluha  i  epizoda  sličnih   fibroblasti kože, sluzokoža usne duplje i sediment urina .
          moždanim udarima (stroke-like episodes). Mogu se javiti i ne-  U najvećem broju slučajeva u pitanju je mutacija A3243G, a
                                                                                               25
          mogućnost govora, različiti oblici poremećaja vida, zastoj u   mnogo rjeđe, mutacija T3271C (80% vs 8%) .
          rastu, infertilitet, šećerna bolest i dr. Ukoliko je klinička slika
          kompletno ispoljena može doći do smrtnog ishoda u ranoj
          mladosti, prije 20. godine života..                Psihijatrijske manifestacije MELAS
             Pored neuroloških simptoma, koji su najznačajniji, bo-  Poznato je da mozak u velikoj mjeri zavisi od oksidativ-
          lest se može prezentovati i kroz druge neurološke i psihija-  nog metabolizma, pa primarni poremećaji na nivou mito-
          trijske simptome i znakepoput depresije, problema sa uče-  hondrija  mogu  dovesti  do  kognitivnih  poremećaja,  uklju-
          njem, neuropatija i dr. Poseban dijagnostički i prognostički   čujući  i  demenciju  kod  odraslih  i  mentalnu  retardaciju  ili
          značaj ima gubitak sluha koji se javlja već u inicijalnoj fazi   neuropsihološku regresiju kod djece. Do sada je malo pa-
          bolesti. Radovima Hirana i Pavlakisa pokazano je da je čak   žnje  posvećeno  povezanosti  mitohondrijalnih  poremećaja
          75% bolesnika sa MELAS sindromom imalo oštećenje sluha   i psihijatrijskih bolesti. U literaturi se sporadično pojavlju-
          različitog stepena 10, 11 .                        ju  opisi  pojedinačnih  slučajeva  psihijatrijskih  poremećaja
                                                             (uglavnom  teške  depresije),  ali  je  malo  studija  sa  velikim
             Demencija  je  česta  karakteristika  ovog  sindroma.  Na-  brojem pacijenata koji imaju mitohondrijalno oboljenje. Ka-
          staje usljed akumulacije kortikalnih oštećenja i disfunkcije   ufmann i saradnici  su objavili studiju u kojoj je učestvovalo
                                                                            16
          neurona. Oštećenja kognitivnih funkcija pacijenata sa ME-  preko 100 osoba iz 30 porodica, od kojih su neki imali ispo-
          LAS sindromom su davno uočena i opisana. Najčešće su u   ljenu kliničku sliku, neki su bili asimptomatski, a treća grupa
          pitanju poremećaji govora, zapažanja i pamćenja, ali i izvrš-  oligosimptomatski nosioci mutacije. Simptomi depresije su
          nih i drugih funkcija. Dalja deteorizacija ovih funkcija vodi   uočeni u sve tri grupe (42% vs 22% vs 29%), dok je u kon-
          ka demenciji 12-15 . Hirano i saradnici  su ustanovili da su kod   trolnoj grupi samo 7% ispitanika imalo depresiju.  U našim
                                      10
          90% pacijenata sa MELAS prisutni klinički kriterijumi za de-  istraživanjima (Lačković i saradnici) 18-20 , primjenom Hamilto-
          menciju.                                           nove skale za procjenu depresivnosti (Hamilton Depression
                                                             Rating Scale, HAM-D), pokazano je da skoro polovina ispi-
                                                             tanika (42,8%) ima znake depresivnosti različitog stepena.
          Dijagnoza                                          Osim  simptoma  depresije  koji  su  najčešći 18,  26-29 , mogu se
                                                             sresti i drugi psihijatrijski poremećaji, kao što su bipolarni
             Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih analiza,   poremećaji 30, 31 , opsesivno-kompulzivni poremećaji , epizo-
                                                                                                      32
          biopsije mišića, radioloških i genetskih istraživanja. Kod svih   de slične šizofreniji itd .
                                                                               33
          mitohondrijalnih oboljenja, uključujući MELAS, važan, ali ne
          i patognomoničan dijagnostički kriterijum je vrijednost lak-  Iako rijetki, psihijatrijski simptomi kod MELAS, mogu biti
          tata. Povišeni laktati su nespecifičan marker ove bolesti.  prateće manifestacije i/ili početni simptomi mitohondrijalne
                                                             disfunkcije. U radu Fattal-a i saradnika  pokazano je  da su
                                                                                            34
             Tokom epizoda sličnih moždanim udarima kod MELAS sin-  u 75% slučajeva psihijatrijski simptomi bili inicijalni simpto-
          droma, potrebna je radiološka dijagnostika (CT i MR). Mogu   mi u dijagnozii mitohondrijalne disfunkcije i to u trajanju od
          se uočiti asimetrične lezije slične infarktima, najčešće lokali-  nekoliko (čak i do 10) godina. U literaturi ima više prikaza
          zovane u predijelu kore mozga, kao i u supkortikalnoj bijeloj   slučajeva,  kada  su  psihijatrijske  manifestacije  prethodile
          masi okcipitalnog, temporalnog i parijetalnog režnja 1, 10 . Ove   klasičnim simptomima MELAS.
          promjene  nisu  povezane  sa  rasporedom  većih  moždanih
          krvnih sudova, po čemu se razlikuju od tipičnih ishemijskih   Thomeer  i  saradnici   opisali  su  slučaj  pacijentkinje  s
                                                                                 35
          promjena. Takođe se mogu zapaziti kalcifikacije i djelimična   MELAS, kod koje su se psihijatrijski simptomi javili nekoliko


          62     DOI: 10.5937/Galmed2307062L
   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69